Zbog ograničenja uzrokovanih koronavirusom ovogodišnji Holywin organiziran je na drukčiji način nego do sada. Članovi Zamaka predvodili su sat euharistijskog klanjanja tijekom kojega su prezentirali misli blaženog Karla Acutisa, petnaestogodišnjaka kojega je papa Franjo prije nekoliko tjedana proglasio blaženim.

Misu je predslavio župni vikar karlovačke Župi Presvetog Trojstva fra Mate Bašić – voditelj programa Exitus, a koncelebrirali su rektor Svetišta mons. Antun Sente, ml., i supsidijar u Svetištu vlč. Zlatko Golubić.

Fra Mate je u homiliji, između ostalog, kazao da na svetkovinu Svih svetih Crkva pred vjernike stavlja evanđeoski odlomak koji je teološko i književno remek-djelo. Evanđelist Matej je na poseban način opisao blaženstva. Broj osam označava osmi dan, dan uskrsa, stoga oni koji žive osam blaženstva žive život koji nema prestanka. Nadalje, blaženstva su ispisana sa sedamdeset i dvije riječi, a u knjizi Postanka nabrojana su 72 poganska naroda. Evanđelist Matej time želi reći da Isus nudi savez sa svakim narodom i svakim čovjekom za razliku od onog Mojsijeva saveza koji je sklopljen samo s jednim Izraelskim narodom, kazao je propovjednik.

Izraz blago, odnosno biti blažen u helenističkoj se kulturi koristio samo za bogove. Koristeći upravo taj izraz Isus nam poručuje da svatko od nas može biti s Bogom. Prije same objave blaženstva Isus uzlazi na goru, ne sam već s mnoštvom. Uzdizati se na goru u Bibliji znači susresti se s Bogom. Poruka je to nama kako trebamo biti oni koji do Boga ne dolazimo sami već je potrebo da sa sobom „vučemo“ i druge, odnosno dovodimo ih do Boga, to znači biti svet, kazao je fra Mate.

Dodao je da su siromasi duhom oni koji se dragovoljno odriču nečega svoga da bi dali drugima, dok su drugi oni koji imaju, ali nisu navezani na ono što posjeduju. Ipak, kraljevstvo nebesko je onih siromaha duhom koji znaju upokoriti svoj ego, odnosno biti ponizni, rekao je.

Nakon slavlja, umjesto uobičajene predstave o životu svetaca, koje su prošlih šest godina pripremali mladi, prezentiran je mural „Mons. Marijan moli litanije svetog Josipa“ na pročelju župne kuće, slikara Leonarda Lesića, te cvjetno keramička instalacija biblijske priče „Svadba u Kani Glilejskoj“, rad časne sestre Brigite Badanjak i cvjetne aranžerke i karlovačke umjetnice Lidije Maček Stanić. O izloženim umjetninama govorio je rektor Sente. Dora Sumina i Ana Hegedić izvele su prigodnu recitaciju. Izložene umjetnine kao izložbu na otvorenom otvorio je fra Mate Bašić.