Janjevci su najstarija hrvatska dijaspora, a kao narod putnika i selilaca zbog raznih povijesnih okolnosti, za svog su života osvjedočeni u zagovor sv. Nikole kao zaštitnika putnika. Njemu u čast mnogi Janjevci zovu se Nikola po svecu kojega doživljavaju svojim osobitim zaštitnikom. Među imenjacima je i mons. Nikola Dučkić, nekadašnji kistanjski župnik, dugogodišnji brižni pastir Janjevaca duhovno povezan s njima i sada, kada svoje zdravstvene teškoće u bolesničkoj postelji u župnoj kući u Kistanjama zagovorno prinosi i moli za blagoslov svih Janjevaca i Hrvata diljem domovine i svijeta.  

Janjevci su vjernici otvoreni životu i brojnih višečlanih obitelji koji su Crkvi darovali mnoga svećenička i redovnička zvanja. Kistanjski župnik don Ivan Perković čestitao je uime župljana Šibenskoj biskupiji u kojoj je don Roko postao svećenik i gdje je imenovan dubrovačkim biskupom. „Nama je još draže jer je don Roko iz zajednice Janjevaca“, rekao je don Ivan, podsjetivši da su u zadnje četiri godine od Janjevaca potekla čak dvojica mladih biskupa, mons. Petar Palić i novimenovani dubrovački biskup Roko Glasnović. Duh toga dara prožeo je i proslavu blagdana sv. Nikole.

„Meni je radost da sam mogao slaviti sv. Nikolu u tako velikoj zajednici Janjevaca u Kistanjama na raspjevanoj misi. Na misi smo se sjetili moliti i za don Roka, tajnika, ekonoma i nositelja niza drugih službi koje je obavljao u Šibenskoj biskupiji. Veselimo se i radosni smo s njime, da ga je zateklo to imenovanje. Osjećat ćemo itekako njegov nedostatak i bit će potrebno više osoba da zamijene sve ono što je don Roko radio u Šibenskoj biskupiji. Ali, to je Crkva katolička. To je sveopća Crkva u kojoj smo pozvani ići jedni drugima ususret. Zato u don Roku vidimo veliki dar od Šibenske biskupije Dubrovačkoj biskupiji. Nadamo se da će dragi Bog voditi i njih i nas dalje po svojoj Providnosti, čiji je simbol sv. Nikola kojeg slavimo“, rekao je mons. Rogić, kojega su Janjevci zahvalno darivali mnogim darovima kao plod rada njih kao obrtnika i trgovaca. 

O ljepoti i veličini darivanja govorio je mons. Rogić i u propovijedi. Podsjetio je kako su se tri sestre molile Bogu da ih izbavi od zla, kako njihov otac ne bi trgovao njihovom mladošću i ljepotom, da zaradi za miraz za njihovu udaju. Taj je otac razglasio kako je darove vrećica s dukatima za miraz u tajnosti ostavljao sv. Nikola.

„Sv. Nikola činio je velika čudesa. Sve predaje govore o dobroti sv. Nikole, njegovoj želji da pomogne potrebnome i izbavi iz nevolje. U spomenu na sv. Nikolu, na njegov blagdan ljudi obraduju drugoga darom. Poruka o darivanju o blagdanu sv. Nikole poruka je Kristove ljubavi. Sv. Nikola postao je produžena ruka Božje providnosti. Tu divnu krepost ljubavi, dobrote i darivanja naučio je kod Učitelja, Isusa Krista, uzora ljubavi, svake dobrote i darivanja“ rekao je mons. Rogić, istaknuvši da kroz svece prosijava Božja dobrota i ljubav. 

„Sv. Nikola to je činio tako da ga mi i stoljećima poslije njegove smrti častimo, molimo za zagovor da od njega učimo. On nas svojim životom potiče da jedni druge darujemo, više volimo i jedni s drugima živimo po Božjoj zapovijedi ljubavi“, poručio je mons. Rogić, rekavši kako je na sv. Nikoli najljepša i najprivlačnija božanska, nebeska ljubav.  

„Krist govori o ljubavi prema bližnjemu kao o svojoj zapovijedi, o novoj zapovijedi. Za Krista je zapovijed ljubavi prema Bogu i bližnjemu jedna zapovijed. Od njega potječe riječ: Što god ste učinili jednome od najmanjih, meni ste učinili. Krist kaže kako je sve što je učinjeno gladnima, žednima, golima, bolesnima, Njemu učinjeno. Krist određuje prvenstvo ljubavi. Sve zapovijedi ostvaruju se u zapovijedi ljubavi. Ljubav je duša i srce svake kršćanske savršenosti i svetosti. Ona nije samo sastavni dio kršćanske etike, nego je sadržaj svega što kršćanstvo od nas traži“ rekao je mons. Rogić, dodavši da je Krist došao na svijet posvjedočiti ljubav. „Za to je trpio i umro. Ljubav je razlog opstanka Crkve, apostola i svećenika, mora biti razlog opstanka i nas kršćana. Krist je proširio granice ljubavi u beskraj. Krist je najljepši primjer ljubavi prema čovjeku, osobito patniku, potrebnome, malenome. Sve to oslikavalo se u životu sv. Nikole“, poručio je šibenski biskup.     

Potaknuo je da sv. Nikolu prepoznamo u njegovu izvornom svjetlu. On je smirio oluju ne jer je posjedovao nadnaravne moći, nego jer je nastojao svoj život oblikovati u svjetlu Evanđelja, a onda se Bog njime poslužio kako bi se proslavio po njemu pred svijetom“ rekao je mons. Rogić, istaknuvši: „Ljudi su nekada sebi birali nebeske zaštitnike zato što su bili svjesni da postoje stanja i događaji koji ih nadilaze i koji su izvan njihove kontrole, te im samo Nebo može pomoći, jer su u dosegu Neba, tj. Boga Oca Stvoritelja i onih koji su na poseban način s njim povezani, a to su sveci. Tako je i sv. Nikola biskup postao zaštitnik putnika, pomoraca i ribara – ne zato što se sam nametnuo, nego zato što su pomorci u njemu prepoznali Božjeg čovjeka koji im može biti pomoćnik i zagovornik dok plove, putuju, ribare, pogotovo na morskim prostranstvima gdje i najveći brod izgleda kao zrno pijeska“. 

Biskup je istaknuo da su mnogi pomorci, ribari i putnici iskusili po žarkoj molitvi sv. Nikoli uslišanje te su bili spašeni uslijed nevere, vjetra i oluje na moru. „I to je dar, dar spasa, dar života“ poručio je mons. Rogić. I pokojni stric biskupa Rogića u jednom nevremenu tijekom ugrožene plovidbe zavjetovao se sv. Nikoli i Mariji te su se spasili posada i brod, posvjedočio je biskup.  

„Sv. Nikola jedan je od najpoštovanijih svetaca, znak je Prividnosti i učitelj dobrote. Pobožne predaje o sv. Nikoli ističu da je skrovito pomagao u nevolji, ispravljao je nepravde, priskakao u pomoć najslabijima na svaki mogući način. Uvijek je činio dobro drugima svojim darovima, spašavao je siromašne te je postao omiljeni svetac djeci koji donosi darove. Živio je da druge usreći, spriječi od pogibelji, izbavi od straha i nevolju okrene na dobro. Svojim životom pokazivao je da se može živjeti drugačije, sretnije i ljepše kad se živi za druge. Postao je svjedokom Božje ljubavi za čovjeka, znakom Božje providnosti“ poručio je mons. Rogić, potaknuvši da se utječemo sv. Nikoli i molimo „neka nam svojim zagovorom isprosi da budemo barem mali dio prosijavanja Božjeg svjetla i dobrote jedni za druge u našem vremenu i okolnostima“. 

Na misi je pjevao župni zbor sv. Cecilije pod vodstvom s. Blaženke Delonga.

Sv. Nikola umro je 6. prosinca 327. g. i pokopan je u Miri. Zbog turskih osvajanja tijelo mu je preneseno u talijanski grad Bari gdje se i sada nalaze njegove relikvije. U župnoj crkvi sv. Nikole u Kistanjama nalazi se veliki kip sv. Nikole pred kojim župljani redovito mole. Ispred oltara za vrijeme mise nalazila se relikvija sv. Nikole, koju su Janjevci u Kistanjama dobili na dar 2015. g., kada je na blagdan sv. Nikole 6. prosinca zadarski nadbiskup Želimir Puljić  blagoslovio relikvijar s dragocjenom posudom u kojoj se nalazi ‘Manna’ (Myron) iz relikvija sv. Nikole.

Tadašnji kistanjski župnik mons. Nikola Dučkić obratio se 2014. g. nadbiskupu Puljiću s molbom da posreduje u svetištu sv. Nikole u Bariju za dobivanje dijela relikvija sv. Nikole. Nadbiskup Puljić pismeno se obratio mons. Francescu Cacucciu, nadbiskupu metropoliti Barija i papinskom delegatu za baziliku sv. Nikole, čija je zadaća čuvati relikvije sv. Nikole. Nadbiskup Puljić dobio je pozitivan odgovor. 

„Prema odluci Svete Stolice nije moguće uzeti ni minimalne dijelove svečevih kostiju i kroz 900 godina nikad nije učinjena iznimka od tog pravila. Iznimno u posebnim slučajevima za posebno važna svetišta Sv. Nikole, poklanja se Manna (Myron) sv. Nikole“ napisao je tada u  svom priopćenju mons. Francesca Cacuccia.

To je učinjeno i u slučaju župe Kistanja i janjevačkih vjernika. Nadbiskup Barija je nadbiskupu Puljiću poslao posudu ‘ampulu’ koja sadrži ‘Mannu Sv. Nikole’, svijetlu tečnost koja čudotvorno prokapljuje iz svečevih kostiju. Posuda je popraćena atestom priora Bazilike o. Lorenza Lorussoa o autentičnosti ‘Manne’.

U misi su sudjelovali i protosinđel Ambrosije, zamjenik igumana u manastiru Krka i jeromonah Efroasin iz manastira Krka. „Drago mi je da već godinama s don Ivanom i don Nikolom proslavljamo zajedničke blagdane, idemo jedno kod drugoga. Moja želja svim vjernicima je da u ljubavi i vjeri dočekamo najradosniji blagdan, Božić, da nas i djela sv. Nikole ukrijepe za sve teške trenutke u kojima se nalazimo. Svima sretan veliki blagdan sv. Nikole kojega zajedno proslavljamo i svima sretan Božić koji dolazi“ rekao je protosinđel Ambrosije.