Zagreb, (IKA) – Ljetni dvobroj Veritasa – Glasnika sv. Antuna Padovanskoga kao temu ima „Camino de Santiago”. U uvodniku dosadašnji urednik fra Josip Blažević podsjeća na „ljude puta”, te ističe kako su „kršćani ronioci u dubinu”. „Na putu smo između dvaju svjetova. Život po duhu teži hodu u duhu. Hodom častimo onoga koji nam dolazi ususret. Isus je Put. A mi putnici”.
Uz temu broja svoje iskustvo „Puta sv. Jakova – hodočašće duše” dijeli Dajana Fio Boljat, koja je Camino prošla dva puta. Tu je osvrt i jedan drugi „camino” vezan uz sv. Antuna u duljini od 25 km koji povezuje Camposampiero, gdje je Svetac imao viđenje Djeteta Isusa, Arcellu, gdje je umro i baziliku u Padovi.
Uz ljetne mjesece i odmor Margareta Jozinović podsjeća na „Ljeto s Isusom”, a Ivan Lovrić osvrće se na stanje katolika, odnosno onih koji se takvima izjašnjavaju, te niže nekoliko provokativnih pitanja „koliko smo mi koji smo ostali krivi za odlaske onih koji su izabrali otići; koliko će se oni koji se dvoume, ili tek trebaju početi sricati prva slova kršćanske abecede, moći osvjedočiti Kristovoj poruci preko našeg autentičnog prenošenja iste?”
O kršćanskim načelima u politici piše Marijan Križić, te naglašava kako ona nisu iluzija i da mogu opstati, štoviše, nadvladati u moru političke nedosljednosti, licemjerja i makijavelizma.
Rubrika posvećena sv. Antunu Padovanskome u ovome broju donosi izvatke iz homilija koje su o svečevu blagdanu izrekli hvarski biskup Petar Palić u svetištu na Svetom Duhu, šibenski biskup Tomislav Rogić u svetištu sv. Nikole Tavelića u Šibeniku, te sisački biskup Vlado Košić u župi sv. Antuna u Voloderu.
Iskustvo višečlane obitelji s čitateljima dijeli Marica Golubić koja sa suprugom Tomislavom ima petero djece: Klaru (12 g.), Josipa (10 g.), Moniku (7 g.), Luciju (2 g.) i Saru (3 mjeseca).
Ljudevit Maračić u osvrtu na predavanje Maksimilijana Kolbea održanom prije stotinu godinu ističe kako Kolbe tada uočava „pomanjkanje suradnje među katoličkim izdavačima i novinarima”. Ističe „nedostatak materijalnih sredstava za veće investicije, upozorava na nepoznavanje važnosti reklame, poziva na potrebu kvalificiranih djelatnika, te prepoznaje nezanimanje za pisanu riječ u vjerničkim krugovima”. Čitajući njegovu završnu analizu i poziv na akciju, kao da prepoznajemo medijsko stanje Katoličke Crkve u Hrvata, ali ne pred stotinu godina, nego mogli bismo zaključiti u naše vrijeme, ustvrđuje Maračić.
U obiteljskoj rubrici, Mara Čović propituje je li roditelj graditelj odnosa u obitelji.