U homiliji je vladika Stipić naglasio kako je Gospod Isus Krist tri godine propovijedao radosnu vijest i činio znamenja, ozdravljao bolesne i hranio gladne te svima donosio radost, oproštenje i utjehu.

„U te tri godine njegovoga javnoga djelovanja sasvim je prirodno da se stvorila protiv njega i oporba kojoj je smetala ta količina istine, dobrote i ljubavi koju je Isus sijao, a osobito pravednost i čistoća srca koje je propovijedao. K tome se pred sam kraj njegova djelovanja u Betfagi dogodio izvanredan događaj Lazarovog uskrišenja, nešto neviđeno i uistinu nadnaravno nakon čega nitko više nije mogao posumnjati da je on uistinu Bog. I do dana današnjega ista se dilema događa, ista oporba, isto pitanje ‘Je li on uistinu Bog?’ Isus Krist, vidimo, i danas plijeni pažnju, izaziva, zadivljuje i stvara oporbu“, naglasio je vladika Stipić.

”Isusova pojava i njegova djela izazvala su silnu reakciju. Danas ga gledamo kako posljednji put ulazi u Jeruzalem. Sasvim je za očekivati da je narod čuo za događaj u Betfagi i da je pohrlio dočekati, pozdraviti i vidjeti tog silnog i velikog proroka. Zato su i uzimali palme i maslinove grane te radosno klicali pri njegovu ulasku u sveti grad. Klicanje Isusu kao novom Davidu i Mesiji izazvalo je tadašnje vjerske poglavare jer se sada težište bacilo na ono bitno pitanje na koje su i oni morali odgovoriti: ‘Je li ovo uistinu Sin Božji?’

Kako se dogodilo da je pet dana kasnije izašao iz grada s križem na ramenima? U tome se krije vrlo jasna slika i Boga i jasna slika čovjeka iz koje smo i mi danas pozvani učiti. Vlasti su samo htjele mir i pokornost naroda, vjerski poglavari su se pobojali za sebe i svoj položaj i htjeli zaštititi svoje  privilegije, a narod se na kraju vrlo brzo pod utjecajem propagande okrenuo od njega te istim žarom poslije nekoliko dana vikao da ga se razapne.

Toliko puta se takav scenarij u povijesti ljudskoga roda ponavljao, pa i danas“, istaknuo je vladika Stipić.

„Mi danas slavimo radosni blagdan i kličemo: Hosana! – jer vjerujemo i znamo da je Isus došao u ime Gospodnje, zbog ljudi svih naraštaja. Mi ga pozdravljamo kao Spasitelja svijeta i čovjeka. No, mi znamo da poslije Cvjetnice dolazi muka, križ i smrt. No i u tome smo radosni jer znamo da je križ Kristov zalog našega spasenja i vječnoga života. Bog je u početku stvorio svijet i čovjeka, ali je i preko Krista posve obnovio taj svijet i sve stvoreno, otkupivši sve svojom žrtvom na križu. I sve što u životu poslije Krista proživljavamo, uspone i padove, muke i patnje, otkupljeno je njegovom žrtvom. Bog je posvetio svaki aspekt života, svemu dao smisao i svemu dao priliku da se obogotvori, da postane sredstvom spasenja.

Ovih ćemo dana proživljavati intenzivno sve postaje Isusove muke, sve do Uskrsnuća. Činimo to zato da on u nama uskrsne, da postanemo novi ljudi, dionici toga otkupljenja, kako bismo istinski doživjeli najveću svetkovinu naše vjere – Uskrsnuće Gospodnje.

Zato vas sve pozivam da ovaj sveti i Veliki tjedan proživimo u svetom miru, molitvi, činjenju dobra te da sudjelujući u svetim obredima uberemo plodove vječnoga života kojega nam je Isus po svojoj muci, smrti i uskrsnuću dao“, poručio je vladika.

S vladikom Stipićem suslužili su katedralni župnik o. Mihajlo Simunović, eparhijski vicekancelar o. Mladen Mikulić te jerođakon Antonij Pajić. Pjevao je katedralni zbor pod ravnanjem Martina Pleše.

Na kraju liturgije blagoslovljene su maslinove grančice koje su podijeljene prisutnima.