Svečano euharistijsko slavlje u katedrali sv. Vida predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić. Uz riječkog nadbiskupa i metropolita Matu Uzinića, misu su suslavili apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj Giorgio Lingua, tajnik Apostolske nuncijature Alvaro Ernesto Izurieta Y Sea, krčki biskup Ivica Petnjak, porečki i pulski biskup Ivan Štironja, dijecezanski upravitelj Gospićko-senjske biskupije Richard Pavlić, požeški biskup Ivo Martinović, koparski biskup Juraj Bizjak, zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski, umirovljeni porečki i pulski biskup Ivan Milovan, generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije Krunoslav Novak, križevački vladika Milan Stipić i svećenici Riječke nadbiskupije. Na misi su sudjelovali provincijali i provincijalke redovničkih zajednica, predstavnici drugih religijskih zajednica kao i predstavnici gradske, županijske i općinskih vlasti i Sveučilišta u Rijeci.

„Liturgijsko slavlje, čin u kojemu smo pozvani sudjelovati živom vjerom jest djelovanje Božje u našoj sredini“, poručio je nadbiskup Zgrablić u homiliji dodajući da u liturgiji sam Bog progovara po svojoj Riječi. „U njoj se ispunjamo onim istim duhom i bogatstvom života kojim je bio ispunjen sv. Vid. Po tom bogatstvu ulazimo u zajedništvo s Bogom“, rekao je.

Podsjetio je na poruku Drugog vatikanskog sabora da „nevidljivi Bog u svojoj velikoj ljubavi govori ljudima kao prijateljima i ulazi u suodnos s njima kako bi ih pozvao da uđu u zajedništvo s njime“. „Kroz Božju riječ možemo razumjeti svece. Oni su svoj život u potpunosti ugradili u Božju prisutnost, suobličili se Božjoj volji očitovanoj u Kristu i njegovoj riječi i zato u njoj možemo, kao u odsjaju, vidjeti blago duha svetaca i suočiti se neprolaznim vrijednostima za koje nam oni svjedoče“, kazao je.

Osvrćući se na naviješteni evanđeoski ulomak (Lk, 10,1-24), izdvojio je prve riječi koje su naviještene:  „Nakon toga odredi Gospodin drugih sedamdesetdvojicu učenika…“, te je upitao: „Nakon čega?“

Promišljajući o kontekstu Isusovog slanja učenika, rekao je da tekst upućuje na način kako se može Isusa primiti u svoj život i kako ga slijediti. „Sveti Luka evanđelist samo taj ulomak započinje riječima ‘nakon toga’, čime naglašava važnost poslanja koje svaki Isusov učenik ima u životu, odnosno na koji način možemo biti s Isusom. Bog uvijek prvi djeluje. Bog je onaj koji poziva u život. Bog je onaj koji je prvi ljubio čovjeka i koji ima zadatak za svakog čovjeka. Na nama je to prepoznati i odgovoriti na njegovo djelovanje. Nije dovoljno naslađivati se njegovim naukom. Živjeti u ovom svijeti i ne računati na Božji plan u našem životu. Imati samo svoje prioritete onemogućuje nam susresti Isusa i po njemu upoznati Boga. Onemogućuje nam spoznati svijet kako ga Bog gleda i vidjeti sebe kakvi uistinu jesmo. U konačnici, to znači ne otkriti puni smisao našega života“, istaknuo je propovjednik.

„Mi smo dio Božje ljubavi i dio Božjega plana koji je duboko utisnut u naše biće i odgovara svim čežnjama našega srca. Sudjelovanje u Božjem planu omogućuje nam ostvarenje života u punini, u svoj jedinstvenosti i neponovljivosti, u njegovom punom dostojanstvu i veličini. Biti nevezan za Božji plan nosi veliki rizik koji često pogubno završava za pojedince i društvo“, rekao je te kao primjer naveo prispodobu o izgubljenom sinu. „Bez Boga i suradnje s Njegovim planom u velikoj smo opasnosti zloupotrijebiti svoje i tuđe dostojanstvo i to čak u ime tobožnjeg dobra, tolerancije, demokracije i tome slično“, poručio je zadarski nadbiskup.

Govoreći o broju 72, kazao je da taj broj ima biblijsku simboliku jer je izraelski narod imao 70 starješina kojima su se pridružili Mojsije i Aron. „Starješine su imali najveći autoritet“, rekao je i kao drugu biblijsku simboliku naveo da broj 72 označava sve narode i sve osobe. „Nitko nije isključen iz Božjega plana spasenja. Nitko nije isključen iz Božje ljubavi. Nitko nije isključen iz Božjega poziva i poslanja. Nitko! Svatko u Božjim očima ima jednako dostojanstvo Božjega povjerenja. Svaku osobu Bog po svojemu Sinu želi pohoditi i otkupiti“, naglasio je.

U nastavku je podsjetio na Deklaraciju Dikasterija za nauk vjere „Dignitas infinita“ o ljudskom dostojanstvu u kojoj se navodi da beskonačno dostojanstvo pripada svakoj ljudskoj osobi.  Dostojanstvo osobe proizlazi iz Božjeg stvaranja i obnovlja se djelom Kristova poslanja u kojem se ostvaruje otkupljenje ljudske osobe i ljudskog dostojanstva. „Slavlje sv. Vida nam pomaže otkriti i njegovati beskonačno dostojanstvo ljubavi koje nam Bog poklanja. Sveti Vid i svi drugi mučenici i sveci autentični su svjedoci duhovnih vrijednosti koje nadaleko nadvisuju ljudski ovozemaljski život i ukazuju na cjelovitu veličinu ljudskog dostojanstva i njegove beskonačnosti. Gospodin i nas danas određuje da budemo dio sedamdesetdvojice i šalje u svijet da pripravimo put Kristu koji ima doći“, poručio je.

Osvrćući se na spomenuti dokument, nadbiskup Zgrablić je upozorio da ista nabraja teška nasilja nad ljudskim dostojanstvo današnjice: siromaštvo, ratovi, nevolje migranata, spolna zloupotreba, nasilje nad ženama, surogat majčinstvo, abortus, eutanazija, odbacivanje osoba s invaliditetom, promjena spola, rodna ideologija i digitalno nasilje. „Sve to doprinosi nasilju nad ljudskim dostojanstvom, pa čak i izumiranjem ljudske civilizacije u kojoj živimo. Nismo imuni na ovaj mentalitet u kojemu živimo i u takav svijet nas Isus šalje. Želi da mu pripravimo put kako bi mogao doći i vratiti narušeno ljudsko dostojanstvo. Šalje po dvojicu kako bi bili na pomoći jedan drugome i njihovo svjedočanstvo bilo vjerodostojno“, ustvrdio je dodajući da su dvojica simbol množine, odnosno zajedništva.

Poručio je da Isus i danas govori da je ‘žetva velika’ i da Bog, unatoč svemu, ne gleda na svijet s prezirom, nego pogledom bogatstva, vrijednosti, neizmjernog dostojanstva. „Isus gleda i najmanje dobro koje svaka osoba u sebi nosi. On ne niječe postojanje ‘kukolja u žitu’, ali gleda na žito i zna svaku vrijednost svakog zrna. Poziva nas da u žetvi budemo dobri radnici koji ne rasipaju i uništavaju njivu, koji će znati prepoznati žito, odnosno dobro i u onima koji Krista nisu upoznali i onima koji ne misle kao mi, jer i njih Gospodar žetve nadahnjuje da čine dobro. Isus nas šalje da skupljamo dobro i da prođemo zemljom čineći dobro“, istaknuo je propovjednik.

Rekao je da Isus potiče na molitvu jer rad mora pratiti molitva, duboki osobni dijalog s Bogom. „Samo kroz molitvu možemo spoznati koliko vrijedimo i koliko nam je dostojanstvo u Božjim očima. Samo u molitvi možemo primiti potrebnu snagu za biti dobar radnik na njivi Gospodnjoj. Sveti Vid, čija je stabljika života davno izrasla u vremenu, još uvijek rodi obilnim rodom primjera i zagovora. Neka nam bude poticaj da budemo dobri radnici u žetvi u koju nas Gospodin šalje“, zaključio je nadbiskup Zgrablić.

Zahvalnu riječ svima koji su sudjelovali na misnom slavlju i učinili proslavu svečanom i dostojanstvenom, uputio je na kraju nadbiskup Uzinić. Istaknuo je da uz sv. Vida, slave i njegove odgojitelje, sv. Modesta i sv. Krescenciju. „Njihovo neisticanje nije zbog omalovažavanja navedenih svetaca, nego su se ‘odmaknuli’ jer su ispunili svoje poslanje koje su imali. Činili su dobro i ‘nestali’. To je potreba i našeg djelovanja – da činimo dobro, da ističemo druge i potičemo druge na dobro, a da se mi previše ne vidimo“, rekao je mons. Uzinić. Na kraju je svim vjernicima, kao i gradonačelniku Marku Filipoviću i svim građanima grada Rijeke, čestitao svetkovinu nebeskog zaštitnika.

Na misi su pjevali članovi združenih zborova, Nadbiskupijskog zbora i katedralnog zbora „Cantores sancti Viti“, a prije mise, članovi Hrvatske bratovštine „Bokeljska mornarica 809“ Rijeka ispred riječke prvostolnice postavili su Kolo sv. Tripuna. Prijenos liturgijskog slavlja mogao se u izravnom prijenosu pratiti na facebook stranici Riječke nadbiskupije, kao i putem video zida ispred katedrale sv. Vida.

Nakon mise zadarski nadbiskup je predvodio procesiju ulicama Starog grada te predmolio molitvu pred Čudotvornim raspelom nakon završnog blagoslova.