Istina je prava novost.

Predstavljena pjesmarica „Zdravo Marijo – Vijenac hrvatskih marijanskih napjeva“

Pjesmarica „Zdravo Marijo – Vijenac hrvatskih marijanskih napjeva“ Ivana Jaklina predstavljena je u utorak 24. rujna 2024. u velikoj dvorani Pastoralnog centra Varaždinske biskupije.

Predstavljanje je organizirala Zaklada „Predziđe Kršćanstva “i Hrvatsko kulturno vijeće. Uime organizatora okupljene je pozdravio dopredsjednik Hrvatskog kulturnog vijeća dr. Stipe Kutleša.

„Pjesmarica koju večeras predstavljamo nije lokalnog, već nacionalnog karaktera i značaja jer donosi marijanske napjeve cijelog Hrvatskog naroda. Ona je doprinos ne samo povijesti jednog segmenta hrvatske glazbe nego i sveukupnog razvoja marijanske liturgijske glazbe u okviru hrvatske povijesti i kulture“, rekao je Kutleša te čestitao autoru Ivanu Jaklinu i uredniku Damiru Borovčaku.

Pjesmaricu su potom predstavili urednik i publicist Damir Borovčak, muzikologinja i glazbena kritičarka dr. Zdenka Weber te autor. U glazbenom dijelu programa nastupio je Komorni vokalni ansambl „DONUM“ pod vodstvom maestra Višeslava Jaklina, te Filip Jaklin koji je otpjevao Ave Mariju Giulia Cacinnia. Program je vodila Lejdi Oreb.

Damir Borovčak predstavio je pjesmaricu, suradnike na izdanju, njezine autorske, grafičke i tehničke karakteristike, zatim sadržaj i predgovore koje su pjesmarici napisali umirovljeni varaždinski biskup Josip Mrzljak te varaždinski biskup Bože Radoš. U svom je izlaganju iznio biografski zapis o Ivanu Jaklinu koji je otisnut u pjesmarici, predstavio djelovanje Zaklade te zahvalio donatorima koji su omogućili ovo izdanje.

U svom dijelu predstavljanja pjesmarice Zdenka Weber je okupljenima približila povijesni okvir njegovanja crkvene glazbe u Varaždinu kojem su značajni doprinos dale sestre uršulinke kroz glazbeni odgoj u svojim školama, te franjevci među kojima i fra Pankracije Vupora od kojeg je Ivan Jaklin dobio bogati notni arhiv objavljen u ovoj pjesmarici. Weber se napose zaustavila na činjenici kako je Jaklin uspio na svjetlo dovesti mnoge nepoznate skladatelje, skupiti napjeve iz svih krajeva gdje žive Hrvati, a posebnost pjesmarice je dio o Marijanskim svetištima uz koje su vezane 32 skladbe te poglavlje o Marijinim skladateljima koje donosi popis skladatelja, ali i njihove životopise. Prema Weber, pjesmarica može biti polazište za mnoga znanstvena istraživanja muzikologa, ali i književnika s obzirom na tekstove napjeva. „Pjesmarica je ukoričeni svjedok pobožnosti i privrženosti hrvatskog naroda Majci Božjoj“, kazala je Weber.

Na kraju predstavljanja okupljenima se riječima zahvale obratio autor. Zahvalio je Varaždinskoj biskupiji i Župi sv. Nikole u Varaždinu koji su podržavali i prepoznali njegov radi i aktivnosti i izvan orguljaške djelatnosti. Zahvalio je obitelji, prijateljima, podupirateljima i donatorima koji su svaki na svoj način pomogli da se projekt ove pjesmarice ostvari. Pozvao je na kraju okupljene da rado uzmu pjesmaricu u ruke, pjevaju i časte Mariju završivši riječima Jeronima Kornera s poleđine knjige „Dušo duše Hrvatske, Isusova Mati, Sunce naših stradanja, ne prestani sjati“.