Izložba je dio izložbenoga ciklusa „Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu“ koji traje od 2009., a koji organiziraju Nacionalno svetište sv. Josipa u Karlovcu i Udruga za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“.

Izložba je oblikovana za 16. Dane hrvatskih svetaca i blaženika krajem svibnja u Križevcima, a nakon toga postavljena u Puli i Šibeniku, publici je predstavljena i u Gradskom muzeju u Pakracu gdje će biti otvorena mjesec dana.

Nakon pjesme pakračkoga dječjeg zbora pod vodstvom Ivane Turuk, uime domaćina okupljene su pozdravili ravnateljica muzeja Jelena Hihlik i pakrački župnik i dekan Jozo Zorić. Oboje su izrazili radost što su portreti hrvatskih duhovnih velikana drugi put postavljeni u Pakracu. Župnik Zorić rekao je da „vjeruje da će izložba poslužiti i kao dobro pedagoško sredstvo za vjeroučenike i izrazio nadu da će vjeroučitelji dovesti djecu te ih uz izložbu poučiti o hrvatskim svecima i blaženicima“.

Rektor nacionalnog svetišta sv. Josipa mons. Antun Sente, kao voditelj projekta, govorio je o tome kako su proglašeni hrvatski sveci i blaženici, kao i svi oni koji su „u herojskom stupnju bili vjerni Kristu, bili znak Božje prisutnosti, ohrabrenje i putokaz te nada u bolje sutra u vremenu u kojem su u tjelesnom obliku hodali ovom našom zemljom, ali da to ne prestaju biti ni u ovo naše vrijeme jer nas sada prate s nebeskih visina i zagovaraju kod dobroga Boga, potičući nas ponajprije svojim primjerom kako se uvijek isplati ostati vjeran Bogu“.

Tumačeći prezentirane slike, likovni kritičar i povjesničar umjetnosti Stanko Špoljarić je rekao da je slikar Dorotić „ponajprije prepoznatljiv kao slikar sakralnih motiva, koji u svom stvaralaštvu koristi realizam i ekspresionizam, što bi netko mogao protumačiti kao svojevrsno svaštarstvo, a zapravo je riječ o prezentaciji istinskog umjetnika koji u sebi povezuje različite forme i stilove sa suvremenim čovjekom kojega silno osjeća“.

Branimir Dorotića govorio je o tome kako su njegovi korijeni s otoka Brača, a da se životno povezao i s Hrvatskim zagorjem te drugim hrvatskim sredinama pa je razumljivo da se u umjetničkom izričaju iskazao u hrvatskoj likovnoj tradiciji, ali ponajprije u živoj vjeri koju je primio od svojih roditelja, baka i djedova. Otkrio je kako rado kombinira likovnu umjetnost i umjetnost riječi pa je s okupljenima podijelio svoju pjesmu „Molitva“, napisanu na njegovoj materinskoj čakavštini koju je napisao u vremenu stvaranja portreta hrvatskih svetaca i blaženika.

Programske je cjeline otvorenja moderirala inicijatorica izložbenoga projekta predsjednica Udruge za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“ Tanja Baran. Predstavila je ideju boljeg upoznavanja i intenzivnijeg štovanja hrvatskih duhovnih velikana kroz likovnu izložbu koja je došla iz grada trećega hrvatskog sveca Marka Križevčanina i župnika na glasu svetosti Stjepana Kranjčića. Izrazila je radost što izložba kroz hrvatske svece okuplja ljude i povezuje hrvatske sredine te naglasila da je projekt nadišao početne zamisli prije 17 godina kada su u Križevcima osmišljeni Dani hrvatskih svetaca i blaženika s izložbom kao dijelom programa te manifestacije.

Izložbu je otvorila pakračka gradonačelnica Anamarija Blažević izražavajući radost što se u Pakracu prepleću civilni i duhovni sadržaji u javnim prostorima koji su osmišljeni za dobro građana. Zahvalila je autorima i organizatorima izložbe što je Pakrac uoči vremena došašća i Božića dobio priliku ugostiti „veoma značajnu izložbu suvremene hrvatske sakralne umjetnosti, čemu prikaz hrvatske svetosti daje dodatnu vrijednost“.