Zastupnica je podsjetila da je ove godine treći put zaredom da se u Saboru obilježava „crvena srijeda“. Naglasila je da Izvješće Zaklade ACN pokazuje da su kršćani najprogonjenija vjerska skupina na svijetu te da „u Europi svjedočimo sve većem oskvrnjivanju crkava“. Poručila je da Hrvatska može poslužiti kao primjer dobrog suživota religijskih tradicija.

Uime predsjednika Hrvatskog sabora, govorio je akademik i zastupnik Željko Reiner. Rekao je da „sukob u Svetoj Zemlji i to što je ondje sve manje kršćana boli“.

Uvodno izlaganje: Međureligijski dijalog kao sredstvo za postizanje mira

Rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta Željko Tanjić izlagao je o dva pojma: slobodi vjerovanja i međureligijskom dijalogu. Objasnio je da sloboda vjeroispovijesti može biti zajamčena samo u humanističkoj viziji koja duboko poštuje dostojanstvo i slobodu savjesti.

„Rekao bih da taj obzor postoji u zapadnim zemljama. Sloboda vjerovanja temelj je međureligijskog dijaloga, a preduvjet za oboje je odbacivanje nasilja uime Boga. To je bitno i za nevjernike jer i oni imaju pravo ne vjerovati na temelju slobode vjeroispovijesti. Iako se ne slažemo u nekim temama trebamo ih staviti na stol i o njima razgovarati“, poručio je.

Zamjenik zagrebačkog muftije Mevludi ef. Arslani je naglasio da je tema međureligijskog dijaloga izuzetno važna u hrvatskom društvu, a da je Hrvatska u tome pozitivan primjer. Rekao je da mir nije samo odsustvo rata i nereda te upozorio na religijski ekstremizam, političku manipulaciju religije i neznanje kod ljudi o religijama.

Panel I: Stanje vjerskih sloboda u svijetu i hrvatska pomoć onima koji su progonjeni zbog vjere

Novinar i urednik Glasa Koncila Ivan Tašev pojasnio je kako zbog pojedinih ratnih žarišta progoni kršćana često ostanu nezapaženi. Iznio je podatak da na svijetu svaki sedmi kršćanin trpi neku vrstu progona. Izdvojio je svjedočanstvo indijskog svećenika koji je pet godina proveo u istražnom zatvoru zbog zločina prisilnog obraćenja, a zapravo je samo pjevao božićne pjesme.

„U Kini se proizvodi 60% božićnih ukrasa, dok tamošnje vlasti katolicima ne dozvoljavaju bogoslužje, zabranjuju božićne priredbe u školama i vrtićima. Čak policija stoji na vratima i zabranjuje ulazak u, primjerice, pekinšku katedralu“, rekao je te iznio i jedan pozitivan primjer suradnje kršćana i muslimana uslijed progona:

„U sjevernom Kamerunu muslimani i kršćani trpe napade islamističke skupine Boko Haram. Dok muslimani mole u džamijama, kršćani dežuraju kako ne bi bilo iznenadnih napada, a isto tako i muslimani čuvaju crkve za vrijeme bogoslužja.“

Predsjednik Hrvatske protestantske konferencije i predstavnik organizacije Open Doors International Vatroslav Župančić naveo je Sjevernu Koreju, Afganistan, Pakistan i subsaharsku Afriku kao mjesta posebne ugroženosti kršćana. Napomenuo je da u Kini traje kibernetičko progonstvo kršćana, a da je Biblija ondje najtraženija knjiga, iako vrlo rijetka. „Prava crkva je ona koja živi za bližnje, a to su sada progonjeni“, poručio je.

Ravnatelj Hrvatskog Caritasa fra Tomislav Glavnik je ustvrdio da  najviše širine u odnosu prema drugim vjerskim skupinama pokazuje Katolička Crkva te je zahvalio Ministarstvu vanjskih i europskih poslova na suradnji. „Caritas je kao krovna karitativno-pastoralna institucija Hrvatske biskupske konferencije pomogao Turskoj, Siriji, Libanonu, Izraelu, Palestini i Nigeriji te državljanima Pakistana, Indonezije i Irana koji su na školovanju u Hrvatskoj, a nisu kršćani“, rekao je.

Upozorio je na to da „nakon tri godine u Hrvatskoj nismo obasjali ni jednu zgradu, možda i zbog različitih značenja crvene boje, ali sve pozivam da to učine, pa i moj samostan“.

Savjetnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Ivan Picukarić je naglasio da „prisutnost Caritasa na terenu pruža efikasniju provedbu mnogih projekata“.

Stipendist iz Betlehema George Luis George Abushaibeh održao je kratko svjedočanstvo na hrvatskom jeziku:

„Stojim pred vama pun tuge i nade. Slušao sam u Betlehemu zvon Bazilike rođenja Gospodinova, a onda sam morao otići. Naša je zajednica tamo sve manja. Duboko sam zahvalan Hrvatskoj koja je otvorena prema ljudima različite boje kože, rase i podrijetla. Čim sam došao ovdje, odmah sam osjetio toplinu u raznolikoj i ljubavlju povezanoj crkvenoj zajednici. Nadam se povratku i tome da doprinesem promjeni koja će značiti rastuću kršćansku zajednicu u Svetoj Zemlji.“

Panel II: Vjerske zajednice u Hrvatskoj i međureligijski dijalog

Pročelnik Katedre fundamentalne teologije KBF-a Sveučilišta u Zagrebu Tomislav Kovač potvrdio je da je Hrvatska jako dobar primjer međureligijskog dijaloga. Podsjetio je da devetnaest zajednica ima potpisan ugovor s državom.

„Rekao bih da je sve jako dobro posloženo, posebno jer su za vrijeme komunizma vjerske zajednice bile zatomljivane. Hrvatska ima specifičan položaj, zadnja je katolička zemlja ako se ide prema istoku, a prva ako se krene prema zapadu“, primijetio je.

Upozorio je da iako su ugovori „pomak“ i dobri, mogu predstavljati opasnost za vjerske zajednice koje nisu pozvane da se „uljuljkaju u političke interese, već na proročku ulogu – konstruktivnu, ali i kritičku“.

Sveučilišna profesorica Naida Mihal Brandl, kao pripadnica židovske zajednice, iznijela je osobni primjer života u dominantno katoličkoj sredini. „Moj sin je u katoličkoj školi ‚Lotrščak‘ imao dobru pripremu za odlazak u srednju školu u Izraelu jer ovdje u Hrvatskoj se baštini prihvaćanje identiteta kao dara, više nego tereta. Imali smo, dakle, sigurnost i unutar katoličke zajednice“, posvjedočila je.

Svećenik Srpske pravoslavne Crkve Majk Žikić govorio je o „opterećenosti dijaloga svime osim vjerskim dijelom“. Zaključio je kako je put dijaloga bio dug i naporan, ali da „sada sa institucionalnog moramo prijeći na bazu – glavno je pitanje da naš dijalog ‚spustimo‘ na vjernike“.

Predsjednik Udruge za vjersku slobodu u RH koja dodjeljuje Nagradu za doprinos promicanju i očuvanju vjerske slobode u društvu i glavni tajnik Saveza baptističkih crkava u RH Željko Mraz poručio je kako „nema vlastitog identiteta bez odnosa prema drugačijima“.

Urednica religijskog programa Hrvatske radiotelevizije Antonia Hrvatin Roth istaknula je da sa svim vjerskim zajednicama nacionalna televizija ima odličnu suradnju, posebno kroz mnoge emisije u programu.

Nakon izlaganja, uslijedila je i rasprava.