Jubilejska 2025. godina će biti otvorena na Badnjak u Rimu, a u mjesnim crkvama u katedralama i konkatedralama na blagdan sv. Obitelji. Biskup Bogdan je najavio da ćemo u toj prigodi kao sveopća crkva proslavit i 1700 godina od Nicejskoga sabora, 60 godina od završetka Drugog vatikanskog sabora i 100 godina od uspostave svetkovine Krista Kralja.

Naglasio je da je sveta godina prigoda za dati jedan impuls i poticaj na tome planu da se doista „vrijednost i vrednote osobe iz našeg naroda i uopće iz naše kulture, iz naše povijesti, istaknu i da oni budu jedan putokaz, jedan znak vrednota, izgradnje našeg identiteta, našega smjera, naše duhovne kulture, našeg katoličkog identiteta, vrijednosnog sustava našeg naroda“.

„Vjerujem da će tu sigurno biti stanovitih plodova“, izrazio je očekivanje biskup i šire kontekstualizirao da ćemo kao Crkva u Hrvata slaviti tada i 1100 godina od splitskih crkvenih sabora koji su bili 925. i 927. godine.

To su počeci Hrvatskoga kraljevstva u vrijeme kralja Tomislava, kada je i oblikovan naš crkveni ustroj, rekla je dr. Matijević Sokol. Objasnila je da se sa završetkom splitskih sabora i „konačno pismom pape Lava VI. taj cijeli postupak – koji je imao i političke implikacije – završio“.

„Mi ne znamo točno što se u svakom trenutku događalo, ali zanimljivo je da se Papa obraća nadbiskupu salonitanskom Ivanu i njegovim sufraganima. Znači, tu je već nešto bilo uspostavljeno, ali nije definirano“, rekla je također, dodajući da je tek „dodjelom palija taj posao završen“.

Dr.  Patafta je govorio i o naglasku jubileja, odnosno geslu Svete godine ‘Hodočasnici nade’.

„Dakle mi se nalazimo u vremenu i trenutku u kojem moramo sagledati opće stanje, na općoj razini Crkve, ne samo na ovoj našoj nacionalnoj – jer je to isto navedeno u Pastirskom pismu biskupa HBK-a i BK BiH – da nam ne pobjegne ono što je bitno.“

„Ali to je jedno stanje koje je poprilično – usudim se reći – tjeskobno. Postoji ta globalna tjeskoba, globalni strah i onda mi idemo kao Crkva s onime što čovjeku treba: ‘hodočastiti nadom’. Donijeti nadu u vrijeme koje je pred takvim izazovima i koje je na globalnoj razini Crkve poprilično izazovno. Svako vrijeme jest izazovno, ali mi se nalazimo baš u jednom povijesnom periodu koji traži i svoj odgovor na takav način“, poručio je i istaknuo da su, naravno, u svemu tome jubilejske godine izvanredno vrijeme i prostor.

No, ipak, moramo paziti da ne izgubimo duhovnu dimenziju i smisao toga, te ne upadnemo u preveliki i nepotrebni aktivizam, rekao je dr. Patafta.

Jedna od točaka Pastirskoga pisma naših biskupa je i ogroman problem demografije u našem narodu i pad nataliteta. Biskup Bogdan je stoga, među ostalim, poručio:

„Djeca su blagoslov. Novi život je bio blagoslov u svim kulturama, naravnim, rekao bih u svim kulturama gdje je vjera imala, ima, temeljnu i glavnu dimenziju u životu čovjeka. Što se to dogodilo? Koji se to procesi događaju u našem hrvatskom narodu da smo ovdje nekako ustuknuli? Ne mogu kazati kompletno ustuknuli, ali da se nekako zaustavljamo i borimo i bojimo života i da se opredjeljujemo za ono što nije život, a život uvijek znači progres, dok mi ovdje zaustavljamo progres i napredak.“

Crkva u Hrvata će pratiti predviđeni program u Vatikanu, a tu spadaju i hodočasnička putovanja u Vječni grad i sudjelovanje naših predstavnika na znanstvenim simpozijima.

Biskup je, uz to, podsjetio da je u 2000. godini – također jubilejskoj – kroz grad Rim prošlo oko 24 milijuna hodočasnika, a ove bi godine moglo biti njih i do 30 milijuna koji će doći sa svih strana svijeta.

Za nas iz Hrvatske nacionalno hodočašće bit će od 5. do 12. listopada iduće godine. Kretat će se iz biskupija i nadbiskupija, organizacijski odvojeno, ali će hodočasničke skupine imati i neke zajedničke točke u Rimu, gradu koji je u povijesti do sada doživio proslavu čak 25 jubilejskih godina.

U ‘Argumentima’ se isto tako moglo čuti – s obzirom na planiranu, za lipanj, posvetu našeg naroda Srcu Isusovu u sklopu Godine – da je hrvatski narod prvi put posvećen Srcu Isusovom 1900. godine, posveta je obnovljena 1910. godine, a prva jubilejska godina bila je 1300. godine u vrijeme pontifikata pape Bonifacija VIII.