U koncelebraciji su bili đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, đakovački župnik Alojz Kovaček i župni vikar Mihael Macanić. Posluživali su ministranti Župe Svih svetih i đakovački bogoslovi.

„Sabrani smo danas u radosti svetkovine Svih svetih u predvorju Gradskoga groblja da slavimo u zajedništvu Crkve“, rekao je biskup Ćurić u uvodu u misno slavlje. Podsjetio je da središnja gradska Župa Svih svetih slavi svoje nebeske zaštitnike te da je neobično slaviti kirvaj na groblju, no da vjeruje kako će okupljeni razumjeti i ući u otajstvo i poruku svetkovine koja sve povezuje u zajedništvo s Kristom Gospodinom. „Zato smo danas sjedinjeni s cijelom Crkvom: Proslavljenom, nebeskom koja je u punini života i u punini svetosti koja licem u lice gleda svemogućega Boga i raduje se zajedništvu s Božjim životom; i s Trpećom Crkvom za koju molimo mi Putujuća Crkva koja se trudi nasljedovati i navješćivati djela spasenja u Isusu Kristu. Neka nas to uvijek rasvjetljuje i vodi. To nam je put i poziv na svetost. To je put ispunjenoga života u Kristovu zajedništvu“, naglasio je mons. Ćurić.

„Ovo nam mjesto, doduše, doziva u pamet trenutke koje nazivamo ‘posljednjim oproštajima’, kad o životu promišljamo pozornije i ozbiljnije, nego li to činimo uobičajeno, nošeni užurbanošću i dinamikom života. Upravo nas jedna stara pobožna pjesma opominje: ‘Velim, stani! Oj, čovječe tužni, kojoj hitiš strani (…) promisli da ovdje stalnog stana nemaš’“, kazao je te se kratko spomenuo nedavno preminule Miroslave Hadžihusejnović Valašek, koja je desetljeća svoga rada posvetila prikupljanju pučke glazbene baštine i na području Đakovačko-osječke nadbiskupije. „Ovaj mali zahvalni spomen želimo uključiti u svoje molitve, razabirući da nas iskustvo vjere uvijek potiče na iskreni pogled i životni realizam ‘u ovoj suznoj dolini’, kako to izričemo u molitvi ‘Zdravo Kraljice’. No, daleko je snažniji navještaj radosti koji je utkan u samo središte i temelje kršćanske vjere, zato je najviše radošću ispunjeno naše današnje svetkovanje Svih svetih“, dodao je predslavitelj.

Naglasivši da današnjim blagdanskim slavljem ispovijedaju članak apostolske vjere u „općinstvo svetih“, istaknuo je da im svetkovina Svih svetih doziva u pamet plodove Kristova otkupljenja jer su „sveci dionici Božjega spasenja u Isusu Kristu, u Njemu i u zajedništvu s Njim postigli su cjelovito ispunjenje svoga života“. Razlažući navještena čitanja propodvjednik je najprije govorio o svetosti koja se otkriva kao istinska životna mudrost, kojom daju odgovor na istinu stvaranja, tj. „svom izvornom dostojanstvu, izvornoj dobroti koja nam je sa samim životom već darovana, zato kršćanski vjernik poziv na svetost prepoznaje kao najširi, univerzalni poziv“. Potom je naglasio da se poziv i put svetosti rasvjetljuju Kristovim otajstvom. Svetost tako postaje „svjedočanstvo konkretnoga prihvaćanja vjere“.

Razlažući evanđeoski odlomak o blaženstvima biskup je nazočne uputio na razlaganja o svetosti blagopokojnoga pape Franje, navodeći njegovu apostolsku pobudnicu o svetosti u suvremenom svijetu „Radujte se i kličite“ iz 2018. godine. „Isus nas u blaženstvima ne potiče ni na kakav bijeg, nego nas već prvim blaženstvom poziva da ‘produhovimo’ svoje živote. Isus cilja na duh, na stavove, na iskrenost srca“, naveo je riječi pape Franje, koji u svecima ne vidi tek malobrojne heroje, već ih kao „svece iz susjedstva“ prepoznaje u svim dijelovima Božjeg naroda, pokazujući da je „svetost najljepše lice Crkve“. Propovijed je zaključio pozivom na molitvu, za žive i preminule, čime očitujemo svoju vjeru u uskrsnuće i „prihvaćanje istine da nam je život ispunjen ‘radosnom nadom’, u zajedništvu s Kristom koji je radi našega spasenja raskinuo okove grijeha i smrti“.

Na kraju misnoga slavlja formirana je procesija s križem na čelu u kojoj su sudjelovali asistencija, biskupi, svećenici, zbor i narod te su se uputili do središnjeg križa na Gradskom groblju gdje je biskup Ćurić molio blagoslovnu molitvu za sve pokojne.

Litugijsko je pjevanje a cappella predvodio Mješoviti katedralni zbor na čelu s mo. Ivanom Andrićem, izvijestio je Tiskovni ured Đakovačko-osječke nadbiskupije.