Preživjeli Zrinjani i njihovi potomci tradicionalno se od 1996. godine prisjećaju događaja iz rujna 1943., kada su partizani i četnici u genocidnom pohodu ubili gotovo trećinu Hrvata Zrina te spalili župnu crkvu Našašća Svetoga Križa i cijelo selo. Komunističke vlasti raselile su sve preživjele, oduzele im imovinu i zabranile povratak u Zrin.

Program obilježavanja počeo je polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća i molitvom pred križem podno Staroga grada. Slijedio je mimohod do spomen-crkve Našašća Svetoga Križa, gdje je svečano misno slavlje predvodio nadbiskup Hranić, u zajedništvu sa sisačkim biskupom Vladom Košićem, krčkim biskupom Ivicom Petanjkom i više svećenika.

Nadbiskup Hranić tom je prigodom blagoslovio i novo zvono spomen-crkve, posvećeno s. Andriji i sv. Tomi. Zvono je dar obitelji iz Bosanske Posavine koja želi ostati anonimna.

Obilježavanju su nazočili ministar Ante Šušnjar sa suradnicima i predstavnici lokalnih vlasti.

Na početku slavlja okupljene je pozdravio biskup Košić, podsjetivši na slavnu, ali i tragičnu povijest Zrina. Posebno je istaknuo da je upravo to mjesto kolijevka imena Zrinskih, jednoga od najznačajnijih hrvatskih velikaških rodova, te upozorio da Zrin ni danas nije dobio mjesto koje zaslužuje u hrvatskoj povijesnoj i nacionalnoj svijesti.

U homiliji se nadbiskup Hranić posebno obratio nasilno prognanim i raspršenim Zrinjanima te njihovoj djeci i unučadi. Govorio je o evanđeoskom odnosu prema grijehu, zlu i nepravdi te prema čovjeku koji je zlo počinio.

Polazeći od Isusova poziva na bratsku opomenu, upozorio je da suvremeno društvo često postupa upravo suprotno, javno razotkrivajući, osuđujući i ponižavajući druge, osobito putem medija i društvenih mreža. Naglasio je da Isus nikada nije poistovjećivao grijeh s grešnikom te da borba protiv zla ne smije postati borba protiv čovjeka.

„Dakle, ni mi ne trebamo i ne želimo biti trube kroz koje se razglašuje zloća drugih, niti želimo našim okupljanjem služiti dodatnom širenju mržnje prema onima koji su vas protjerali iz vaših kuća i domova, sravnili mjesto sa zemljom i zabranili vam da barem kao turisti dođete samo vidjeti svoj rodni kraj. Nismo ovdje niti da bismo zazivali progon, kaznu ili osvetu te da tako nastavimo širiti mržnju u pametima i srcima drugih ljudi te dodatno ukopavati čitavo društvo u dodatne podjele i zlo. Ne! Mi se danas ovdje želimo jednostavno utvrđivati kao pojedinci i kao društvena i crkvena zajednica u evanđeoskom načinu oslobađanja od pretrpljenoga zla; poručiti da je i komunizam bio totalitarni sustav koji se ne može i ne smije štititi, a još manje veličati jer smo na svojoj koži osjetili zloću i okrutnost njegove ideologije; da treba popraviti štetu i nepravdu u svemu što je moguće. Istodobno želimo ispovijedati svoje ljudsko i kršćansko uvjerenje da su Kristovi evanđeoski principi pravi i istinski put te poticati i ohrabrivati se međusobno i čitavo naše hrvatsko društvo na usvajanje Isusova evanđeoskog pristupa vlastitoj slabosti i grijehu, drugim ljudima te novim nepravdama, sukobima i zlima s kojima se danas suočavamo kao pojedinci i kao društvo“, poručio je nadbiskup Hranić.

Istaknuo je da kršćanski odgovor na nepravdu nije osveta, nego sposobnost prekidanja spirale nasilja i mržnje. Podsjetio je da je veći i snažniji onaj tko je sposoban nadvladati vlastitu povrijeđenost, ostati miran i oprostiti nego onaj tko na pretrpljeno zlo odgovara novim zlom.

Osvrnuo se i na dugogodišnju šutnju o Zrinu, Križnom putu i drugim žrtvama komunističkoga režima nakon Drugoga svjetskog rata, kao i na poteškoće u utvrđivanju pune istine o svim žrtvama. Upozorio je da još uvijek nisu dostupni svi arhivi, grobišta i istraživanja koji bi omogućili cjelovito sagledavanje povijesnih događaja, neovisno o tome kakva će istina biti utvrđena.

Na kraju homilije nadbiskup je pozvao okupljene da po euharistijskom zajedništvu s Kristom dopuste da u njima bude pobijeđeno svako zlo te da svojim životom pridonose stvaranju humanijega, poštenijega, boljega i plemenitijega društva.

Nakon popričesne molitve okupljenima se obratio krčki biskup Ivica Petanjak. Posebno je čestitao mons. Marku Cvitkušiću, ravnatelju Zaklade za gradnju crkve u Zrinu, zlatni misnički jubilej te mu je u znak zahvalnosti za sve što je učinio za Zrinjane i izgradnju spomen-crkve darovao misnicu povezanu s bl. Miroslavom Bulešićem.

Biskup Petanjak osvrnuo se i na novo zvono, podsjetivši da su prije uništenja Zrina tamošnja zvona posljednji put zvonila na Malu Gospu, 8. rujna 1943. godine. Izrazio je radost što u Zrinu ponovno zvone sva tri zvona i pozivaju na molitvu, vjeru i život po Evanđelju.

Na kraju slavlja okupljenima je zahvalio župnik Darijo Stanković, izvijestila je Sisačka biskupija.