U koncelebraciji je sudjelovalo šezdesetak svećenika među kojima su bili oni na službama u Državnom Tajništvu Svete Stolice i u vatikanskim dikasterijima, rektori drugih rimskih crkvenih zavoda, predstavnici papinskih rimskih sveučilišta te svećenici na raznim drugim službama ili na studiju u Rimu.

Na početku je nazočne pozdravio rektor zavoda Marko Đurin koji je istaknuo da se sa zahvalnošću sjećaju pape Lava XIII. koji je prije 125 godina osnovao Zavod sv. Jeronima. Spomenuo je i prvog rektora Zavoda, svećenika Zagrebačke nadbiskupije Josipa Pazmana koji je od strane hrvatskih biskupa poslan u Rim u ljeto 1900. sa zadatkom da što prije pripremi pravila budućeg svećeničkog zavoda koje će se onda podastrijeti Svetoj Stolici na pregled i potvrdu. Njegova je velika zasluga da je sve uređeno i pripravljeno te da je Zavod osnovan 1. kolovoza 1901. godine. No, zbog političkih razloga, a pogotovo zbog hrvatskog imena u nazivu, Zavod nije mogao početi s radom, a rektor Josip Pazman protjeran je iz Rima i Italije.

Istaknuo da je Zavod kroz 125 godina postojanja primio 463 redovita svećenika studenta, uz mnoge druge svećenike i biskupe koji su kao gosti boravili u Zavodu. Danas u Zavodu borave 24 svećenika studenta, što je i njegov maksimalni kapacitet. Zavod su kroz te godine vodila dvanaestorica rektora, sedmorica vicerektora te jedanaest duhovnika.

Rektor Đurin naglasio je da je Zavod tijekom proteklih 125 godina bio svjedokom mnogih povijesnih događaja, burnih i teških pogotovo u prvim godinama postojanja i djelovanja kada je bilo u pitanju njegovo postojanje zbog raznih političkih svojatanja i posizanja.

Rektor Đurin istaknuo je i da je Zavod imao, i danas ima, posebnu ulogu i poslanje koji nadilaze njegove Statute i ono što je njegovo prvotno poslanje. „Tu ulogu i poslanje teško je opisati riječima i staviti u povijesne knjige i okvire, a to je da je Zavod, uz crkvu sv. Jeronima, punto di riferimento, referentna točka, orijentir, za Hrvate koji žive i djeluju u Rimu i one koji dolaze u Rim kao hodočasnici, ali i za hrvatski narod općenito. Zavod je institucija koja čuva našu povijest, tradiciju i kulturu, koja svjedoči o kršćanstvu u hrvatskom narodu i o višestoljetnim vezama tog naroda sa Svetom Stolicom i njezinim središnjim ustanovama o čemu svjedoče i mnoga slavlja u crkvi sv. Jeronima te mnogi kulturni događaji i razni drugi susreti“, napomenuo je.

U homiliji nadbiskup Rajič je spomenuo da „sve ono što znamo o Bogu, ono što nam je o Njemu objavljeno, prvenstveno nam je preneseno kroz Riječ. Božje riječi, od prvih zapisanih u Bibliji: „Neka bude svjetlost!“ (Post 1,3), pa sve do riječi Isusova obećanja zapisanih na posljednjoj stranici knjige Otkrivenja: „Da, dolazim ubrzo!“ (Otk 22,20), bile su objavljene preko Božjih izabranika. Oni su primili te božanske poruke i prenijeli ih svojim suvremenicima, želeći istodobno da budu zapisane i sačuvane za trajni spomen, kako bi ih i nove generacije mogle prihvatiti te tako, po riječi Svetoga pisma, upoznati Boga, vjerovati u Njega i biti spašene.“

Propovjednik je naglasio da se Bog odlučio objaviti ljudima kroz ljudske riječi te istaknuo da i ljudi komuniciraju uvijek preko riječi pa je „i Bog želio uspostaviti odnos s čovjekom upravo putem ljudskih riječi. Time je istodobno želio započeti prijateljstvo s čovjekom i prenijeti mu najvažniji nauk i najljepšu poruku: da ga Bog ljubi, da se brine za njega, da mu je čovjek na srcu i da želi njegovo najveće dobro!“.

Potom je nastavio da je sv. Jeronim bio veliki ljubitelj Svetoga pisma i velik je dio svojega života posvetio prevođenju biblijskih knjiga s hebrejskoga i grčkoga na latinski jezik. Spomenuo je nekoliko crtica iz njegova života, istaknuvši povezanost s Dalmacijom, odakle je bio porijeklom.

Aktualizirao je pouku života sv. Jeronima za ljude današnjice koji žive u globaliziranom svijetu u kojemu svakoga trenutka imaju na raspolaganju goleme količine informacija. Nadbiskup Rajič je istaknuo da im Bog kroz različite riječi Svetoga pisma „nudi jednu, jedinu, istinitu i vjerodostojnu Riječ, svoju jedinorođenu Riječ, po kojoj On u potpunosti izražava samoga sebe“ te je upozorio da „upravo danas, u svijetu u kojem neprestano kruži poplava riječi i informacija, one nam pružaju trajni podsjetnik i upozorenje: ako želimo doći do Boga i uspostaviti osobni odnos s Gospodinom, ako želimo ući u prijateljstvo s Njim, izvorom života, tada moramo upoznati njegove riječi, riječi Svetoga pisma“.

Dodao je da je jamstvo istinski boljega života uzeti svaki dan Bibliju u ruke, pročitati nekoliko stranica, razmišljati o pročitanome i pitati se što im Gospodin želi poručiti upravo kroz tu riječ jer „takvi susreti između nas i Boga doista postaju spasonosni, jer upravo nam oni daju unutarnje svjetlo koje nam je potrebno za život“.

„Upoznati Boga i njegovu utjelovljenu Riječ, Krista Isusa, najveće je otkriće u životu svakoga čovjeka jer je njegova riječ riječ vječnoga života!“, zaključio je. Prije završnog blagoslova na oltar je donesena relikvija sv. Jeronima koja je tijekom mise bila izložena u pokrajnjoj kapeli.

Rektor Đurin pozdravio je i zahvalio Školskim sestrama franjevkama Krista Kralja iz Provincije Svete Obitelji iz Mostara koje su od početka ove akademske godine preuzele brigu o crkvi sv. Jeronima: s. Abeli Banožić i s. Tomislavi Vukoja, uz koje su i s. Anica Orlović i s. Veronika Cvitković. Zaželio je i studentima blagoslovljen početak nove akademske godine. Liturgijsko pjevanje vodio je zbor crkve sv. Jeronima, dok je orgulje svirao bogoslov Martin Hrmo.

Na misi su prisustvovali i članovi diplomatskog zbora: Tea Zupičić, otpravnica poslova Veleposlanstva Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici, Jasen Mesić, veleposlanik Republike Hrvatske u Italiji, Igor Žontar, veleposlanik Bosne i Hercegovine pri Svetoj Stolici, Juraj Priputen, veleposlanik Slovačke pri Svetoj Stolici te ostali diplomatski djelatnici.

Zavod sv. Jeronima osnovan je 1. kolovoza 1901. apostolskim pismom pape Lava XIII. „Slavorum gentem“ kojim su ukinute dotadašnje svetojeronimske ustanove te uspostavljen Svetojeronimski svećenički zavod za hrvatski narod – Collegium Hieronymianum pro chroatica gente koji od 1971. nosi današnji službeni naslov: Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima.