Liturgiju su služili i umirovljeni križevački vladika Nikola Kekić te ostali svećenici.

Vladika Stipić je u homiliji istaknuo Bogorodicu Mariju kao Majku Crkve i zaštitnicu naroda, koja se kao takva napose slavi na svetkovinu Pokrova. „Presveta Bogorodica je obilježila povijest svih kršćanskih naroda pa tako i našega hrvatskog naroda, i to kao Isusova majka, ali i naša majka. Pod križem je Isus apostolu Ivanu rekao da mu ostavlja Mariju za majku, da mu bude sve ono što majka jest i treba biti. I taj odnos majke i djece između Presvete Bogorodice i vjernika je vrlo dubok te je osobito istaknut u našoj istočnoj kršćanskoj tradiciji. Naši liturgijski i molitveni tekstovi časte Bogorodicu najljepšim nazivima. Ona je ‚časnija od kerubina i neusporedivo slavnija od serafina‘. Mi smo joj dali naslov ‚Theotokos‘ što na grčkom znači ‚Bogorodica‘. U narodu je osobito ostao onaj najljepši, najintimniji i najistinitiji naziv ‚Majka Božja‘ što uvijek na njezinim ikonama nalazimo ispisano grčkim slovima. To je najjednostavnije, najprihvatljivije i najshvatljivije svakom čovjeku. I zato je častimo ovim blagdanom koji ima duboki značaj ne samo za grkokatolike, nego za sve katolike i kršćane“, rekao je.

Najavio je da će se 250. obljetnica utemeljenja Križevačke eparhije slaviti tijekom 2027. godine. „Kada još zbrojimo godine prethodne Marčanske eparhije, koja potječe iz 1611., vidimo kako naša grkokatolička eparhija ima duboke i povijesne korijene u našem narodu. Dovoljno je samo spomenuti brojne uvažene, pripadne, naše grkokatoličke biskupe koji su doprinijeli duhovnom, društvenom i kulturnom napretku hrvatskoga naroda i zemlje; spomenut ću Tadiju Smičiklasa, nekoć rektora našega sjemeništa, koga se s pravom naziva ocem hrvatske historiografije ili Nikolu Badovinca, poznatog i zaslužnog gradonačelnika Zagreba koji je bio župljanin ove župe. Tu su i brojni drugi; nemojmo zaboraviti brojne naše vjernike koji su poginuli u Domovinskom ratu i stradanja naših vjernika u Vukovaru, Petrovcima, Mikluševcima, Berku… Prvo stradalo dijete Domovinskoga rata bio je upravo naš župljanin iz Petrovaca. Doista, imamo što slaviti i priliku pokazati svima naš doprinos i žrtvu za život naše domovine, cijelog hrvatskog naroda i cijele Katoličke Crkve na našem prostoru“, istaknuo je mons. Stipić.

Preporučio je u molitve novoređenika o. Ivana Reinera, stavivši njegovo svećeništvo pod zaštitu Presvete Bogorodice Marije.

Na kraju liturgije okupljene su pozdravili te im zahvalili rektor Grkokatoličkog sjemeništa o. Nenad Krajačić te novoređenik.

O. Ivan Reiner rođen je 6. listopada 1984. godine u Zagrebu. Diplomirao je i doktorirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu 2022. godine. Dopisnu teologiju u trajanju od sedam godina završio je na Institutu za laičku teologiju u Zagrebu te je diplomirao 2025. godine na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove. Za kandidata-bogoslova u Grkokatoličko sjemenište u Zagrebu primljen je 2022. godine, a prijelaz na bizantski katolički obred dobio je u svibnju 2024. godine. Na blagdan Zbora Presvete Bogorodice i drugi dan Božića 2024., križevački vladika Milan Stipić ga je činom hirotesije promaknuo u red podđakona. Od 2019. godine je brat član Franjevačkoga svjetovnog reda s doživotnim zavjetima. Suprug je i otac jedne kćeri. Radi kao viši predavač na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.

Petar Salečić, porijeklom iz Smokvice na otoku Korčuli, rođen je 9. siječnja 1990. u Splitu gdje je završio osnovnu i srednju školu. Trenutno je na četvrtoj godini bogoslovije i filozofsko-teološkog studija na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove na Jordanovcu. Voditelj je evangelizacijskog apostolata i izdavačke kuće „Kyrios“. Dosad je preveo i objavio nekoliko knjiga. Autor je dviju knjiga: „Jurodivi: Kristove svete lude“ te „Sveta Franciska Rimska: Život i mistične vizije“, izvijestila je Križevačka eparhija.