Pozdrave prisutnima uputio je najprije dekan KBF-a prof. dr. sc. Mario Cifrak. Poseban gost simpozija bio je predsjednik Papinske međunarodne marijanske akademije prof. dr. sc. fra Stefano Cecchin, koji je u svome pozdravu istaknuo nekoliko povezanosti PAMI-a s hrvatskim narodom: doprinos fra Karla Balića za osnutak PAMI-a i za suvremenu mariologiju te zasluge za osnivanje Hrvatskoga mariološkog instituta pri KBF-u u Zagrebu 1974., koji svojim znanstveno-istraživačkim radom kontinuirano doprinosi proučavanju kako općeteoloških tako i specifično hrvatskih marioloških i marijanskih tema.

Na simpoziju je održano 18 izlaganja u šest sesija na jednome od tri jezika: hrvatskom, talijanskom i engleskom.

Hrvate kao marijanski narod, poglavito kroz istraživanja Hrvatskoga mariološkog instituta predstavio je sisački biskup dr. sc. Vlado Košić. O Mariji kao znaku nade za post-kršćansku Europu govorio je prof. dr. sc. Mladen Parlov iz Splita, a prof. dr. sc. Cecchin predložio je jednu novu mariologiju koja izrasta iz dijaloga s kulturama svijeta.

Različite antropološke dimenzije suvremene mariologije kao odgovor na antropološke izazove razradila je prof. dr. sc. Daniela del Gaudio iz Rima. O Marijinu majčinstvu kao paradigmi ostvarene ljudskosti u ozračju suvremene kulture izlagali su prof. dr. sc. Marija Pehar i lic. theol. fra Renato Galić, dok je doc. dr. sc. Mislav Kutleša proučio marijanski utemeljenu i oblikovanu socijalnu misao pape Franje.

Naučavanjem suvremenih papa Benedikta XVI., Franje i Lava XIV. o Mariji kao znaku nade bavio se izv. prof. dr. sc. Daniel Patafta. Zašto su milosne marijanske slike trajno žive unutar života Crkve teološkim argumentima objasnila je izv. prof. dr. sc. Alenka Arko iz Ljubljane. Povezivanje Marije sa stvorenim svijetom iz perspektive ekološke teologije predstavila je prof. dr. sc. Nedjeljka s. Valerija Kovač.

Izv. prof. dr. sc. Branko Murić istražio je lik Djevice Marije u digitalnom prostoru, doc. dr. sc. Nenad Palac iz Splita proučio je marijansku tematiku u filmskoj umjetnosti, a izv. prof. dr. sc. Tomislav Kovač u pop-rock glazbi.

O Mariji kao konstantnoj temi u filozofiji Fabricea Hadjadja govorio je dr. sc. Milan Gelo, dok je dipl. theol. Tomislav Filić istražio marijanske teme u Kurikulumu nastavnog predmeta Katolički vjeronauk u osnovnim školama i gimnazijama u Republici Hrvatskoj, a prof. dr. sc. Josip Šimunović iznio je prijedlog osnivanja i vođenja jedne marijanske zajednice u župnoj zajednici.

Vjerski turizam u hrvatskim marijanskim svetištima iz kulturnoantropološke perspektive proučavala je doc. dr. sc. Mirela Hrovatin, a marijanske manifestacije u Hrvatskoj iz etnološke perspektive istražila je dr. sc. Manda Svirac. Dipl. theol. Lidija Miler predstavila je Gospu od Anđela kao izvorni model Crkve prema sv. Franji Asiškome.

U sklopu simpozija održana je tribina s prikazivanjem filma „Stella Maris Dalmacije 3: Zadar“ autorice i redateljice dr. sc. Hrvojke Mihanović-Salopek te studijsko putovanje u Hrvatsko nacionalno svetište Marjke Božje Bistričke.

Raznolikost tema izlaganja kao i plodonosne diskusije doveli su do zaključka kako su mariološke teme veoma prisutne u različitim izričajima suvremene kulture te kako poticaji suvremene kulture utječu na novo i drugačije promišljanje same mariologije.

Međunarodni znanstveni simpozij dio je institucijskog istraživačkog projekta KBF-a „Mariološka nadahnuća u suvremenoj kulturi: između stvaralaštva, života i vjerske praske“ (akronim MARIKULT), kojega vodi prof. dr. sc. Nedjeljka s. Valerija Kovač, a financiran je sredstvima Europske unije – NextGenerationEU u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), izvijestili su s KBF-a.