Austrijska carica i hrvatsko-ugarska kraljica Marija Terezija omogućila je 1775. predaju crkve i samostana sv. Barbare grkokatoličkoj zajednici te osnutak Barbareuma, zavoda za izobrazbu grkokatoličkog klera. Prema navodima Eparhije, u njegovu je osnutku sudjelovao i biskup Bazilije Božičković. Hrvatski kolegij u Beču, Collegium Croaticum, zasebna je ustanova, otvorena 1624. godine.

Križevačku eparhiju kanonski je uspostavio papa Pio VI. 1777., uz potporu Marije Terezije, koja je podupirala i osnivanje drugih grkokatoličkih biskupija na području Ugarsko-hrvatskoga Kraljevstva.

Vladika Stipić u propovijedi je govorio o doprinosu križevačkih biskupa djelovanju Barbareuma te značenju toga zavoda za obrazovanje i razvoj naroda Habsburške Monarhije.

„Posebno smo zahvalni što su u tome sudjelovali i naši križevački biskupi. Vladika Bazilije Božičković i vladika Jozafat Bastašić bili su jedni od utemeljitelja Zavoda Barbareum koji je školovao grkokatolički kler i predvodio u formaciji inteligencije brojnih naroda tadašnje Habsburške monarhije i tako utkao sebe u civilizacijski razvoj srednje i istočne Europe. Zavod sv. Barbare, iz kojeg su kasnije nastala brojna bogoslovna učilišta, podizao je najškolovanije ljude toga vremena koji su kršćanskim duhom te kulturnim, znanstvenim i političkim radom unaprijedili svekoliki razvoj Hrvata, Mađara, Ukrajinaca, Slovaka, Rusina, Rumunja i drugih naroda ovog dijela Europe. Iz Barbareuma su se u našu domovinu vraćali mladi intelektualci koji su dali veliki doprinos civilizacijskom, kulturnom i narodnom preporodu Hrvatske, u čemu je časno sudjelovala i Križevačka grkokatolička eparhija na što smo posebno ponosni i zahvalni”, rekao je.

Nakon liturgije vladika se s hodočasnicima uputio u Carsku grobnicu u kripti kapucinske crkve. Pred grobnicom Marije Terezije služena je panahida, molitveni spomen za pokoj njezine duše i duša svih članova obitelji Habsburg ondje pokopanih, izvijestila je Križevačka eparhija.