Koncelebrirali su ravnatelj dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu vlč. Tomislav Markić, delegat dušobrižništva za Hrvate u Njemačkoj fra Petar Klapež, provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Siniša Balajić te svećenici hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj.

Na početku slavlja delegat fra Petar Klapež istaknuo je da je 80. obljetnica prigoda za zahvalnost Bogu, ali i za pogled prema poslanju koje hrvatske katoličke misije i zajednice imaju danas, kao i u budućnosti. Napomenuo je da se hrvatsko dušobrižništvo u Njemačkoj, posredstvom 95 hrvatskih katoličkih misija i zajednica, brine za oko 450 tisuća hrvatskih katolika. O njima pastoralno skrbe 84 svećenika, uz trajne đakone, pastoralne suradnike te druge djelatnike.

Pozdravljajući predslavitelja mons. Tomu Vukšića, fra Petar je rekao da je njegova prisutnost znak povezanosti hrvatskih katoličkih misija u Njemačkoj s domovinskom i sveopćom Crkvom. Zahvalivši za dosadašnju suradnju, poželio mu je dobrodošlicu i izrazio nadu da će ta povezanost i u budućnosti biti podrška u poslanju hrvatskih katoličkih zajednica u Njemačkoj.

Na početku propovijedi nadbiskup Vukšić zahvalio je Bogu za osam desetljeća hrvatskog katoličkog dušobrižništva u Njemačkoj, kao i svima koji su tijekom toga vremena sudjelovali u njegovu oblikovanju i djelovanju. Posebnu je zahvalnost izrazio Crkvi u Njemačkoj, pastoralnim djelatnicima i hrvatskim vjernicima koji su očuvali svoju vjeru i crkvenu povezanost u novoj sredini.

Naglasio je važnost kršćanskoga odnosa prema migrantima i strancima, naglasivši da je stranac „povlašteno mjesto Božje prisutnosti“ te da je svijet, dok god postoje ljudi u nevolji, pozvan suočiti se s nepravdom.

Govoreći o migracijama, podsjetio je da su one sastavnica ljudske povijesti, a njihovi su uzroci različiti: od potrage za poslom i boljim životnim uvjetima do prisilnoga napuštanja vlastitoga doma. Migracijska iskustva, istaknuo je, obilježila su život brojnih hrvatskih obitelji koje su svoj novi dom pronašle u Njemačkoj.

Osvrćući se na ulogu Crkve u životu iseljenika, nadbiskup je kazao da je hrvatsko katoličko dušobrižništvo tijekom 80 godina bilo mnogo više od organiziranja bogoslužja. Hrvatskim je vjernicima pružalo duhovnu i ljudsku potporu, pomagalo im u očuvanju vjere, jezika i identiteta te stvaralo prostor zajedništva i međusobne blizine. Crkve i pastoralne zajednice za mnoge su postale mjesta susreta, pripadnosti i oslonca u novoj sredini.

U tom je kontekstu upozorio i na važnost brige za budućnost hrvatskog dušobrižništva, osobito za dovoljan broj svećenika i drugih pastoralnih djelatnika koji će nastaviti pratiti vjernike u njihovim životnim i duhovnim potrebama. U središtu propovijedi bila je misao da stranac nije samo osoba koja dolazi iz druge zemlje ili pripada drugoj kulturi, nego čovjek u kojemu se otvara prostor za susret s Bogom. Stoga se kršćanska vjera ne može odvojiti od odgovornosti za dostojanstvo svakoga čovjeka, osobito onoga koji je ranjiv, odbačen ili prepušten sam sebi.

Govoreći o hrvatskim vjernicima koji žive izvan domovine, nadbiskup Vukšić istaknuo je da Crkva u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini nastavlja pratiti svoje iseljenike i biti im duhovna potpora. Pritom je izrazio zahvalnost njemačkoj državi, njezinim građanima, biskupijama i Njemačkoj biskupskoj konferenciji za potporu hrvatskim katoličkim zajednicama i njihovim pastoralnim djelatnicima.

Osam desetljeća hrvatskog katoličkog dušobrižništva u Njemačkoj, poručio je nadbiskup, svjedoči o važnosti crkvene blizine ljudima koji žive izvan domovine, ali i o plodovima suradnje i zajedništva između mjesne Crkve u Njemačkoj i hrvatskih katoličkih zajednica. Na kraju propovijedi nadbiskup Vukšić pozvao je vjernike da nastave živjeti vjeru kroz solidarnost, brigu za bližnje i zauzimanje za svakoga čovjeka, osobito za one koji su u potrebi.

Na završetku zahvalnoga misnog slavlja kojim je obilježeno 80 godina postojanja dušobrižništva za Hrvate u Njemačkoj, delegat fra Petar Klapež izrazio je zahvalnost Bogu za milosti kojima je tijekom osam desetljeća vodio hrvatsku katoličku pastvu, kao i svima koji su svojim služenjem pridonijeli njezinu razvoju, posebno svećenicima, časnim sestrama, pastoralnim i socijalnim djelatnicima.

Zahvalio je mons. Tomi Vukšiću, vlč. Tomislavu Markiću, fra Siniši Balajiću, provincijskoj predstojnici Školskih sestara franjevki s. Lidiji Bernardici Matijević, nacionalnom ravnatelju Dušobrižništva stranaca i migracija pri Njemačkoj biskupskoj konferenciji dr. Lukasu Schreiberu kao i njemačkim referentima za dušobrižništvo stranaca. Zahvalio je i predstavnicima hrvatske diplomatske službe u Njemačkoj te bivšim delegatima i djelatnicima Dušobrižničkog ureda.

Među njima je posebno spomenuo dosadašnje delegate fra Josipa Klarića, fra Josipa Bebića i vlč. Ivicu Komadinu te bivše djelatnike Ljubicu Markovica-Baban, Anu Drežnjak i Adolfa Polegubića. Zahvalio je i katedralnom župniku dr. Johannesu zu Eltzu, župniku Hrvatske katoličke župe Frankfurt fra Petru Komljenoviću, djelatnicima župe i svima koji su sudjelovali u organizaciji jubileja, a posebno djelatnicima Dušobrižničkog ureda Elli Bojčetić, Gabrieli Grgić, Ivki Gelo i Ivanu Gavranoviću.

Pročitan je i pozdrav biskupa Rottenburg-Stuttgarta i predsjednika Komisije za sveopću Crkvu i migracije Njemačke biskupske konferencije dr. Klausa Krämera.

Mons. Krämer, u pismu se osvrnuo na osamdesetogodišnju povijest hrvatskog dušobrižništva u Njemačkoj te istaknuo kako ta povijest daje „svima razlog za zahvalnost“. Zahvalio je hrvatskim vjernicima na njihovoj vjernosti vjeri i svjedočenju za Isusa Krista.

Naročito je zahvalio svećenicima, redovnicima, pastoralnim suradnicima i svima koji su tijekom desetljeća služili u hrvatskim katoličkim zajednicama, kao i biskupima i redovničkim poglavarima u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini koji su slali pastoralne djelatnike u Njemačku. Hrvatsko dušobrižništvo je opisao kao „živo i aktivno“, osobito prepoznatljivo po sudjelovanju vjernika u bogoslužju i sakramentalnom životu. A govoreći o budućnosti, mons. Krämer naglasio je važnost daljnjeg razvoja dušobrižništva na materinskim jezicima te istaknuo da prisutnost vjernika različitih naroda i kultura predstavlja bogatstvo za Crkvu u Njemačkoj.

Hrvatski veleposlanik u Saveznoj Republici Njemačkoj Gordan Bakota u obraćanju okupljenima naglasio je da djelovanje Hrvatskih katoličkih misija odavno nadilazi samo pastoralnu skrb. One su, rekao je, tijekom desetljeća bile mjesta susreta, pomoći i potpore Hrvatima u Njemačkoj, pružajući im različite oblike socijalne, savjetodavne i druge pomoći. Posebno je istaknuo njihovu ulogu u razdoblju prije uspostave hrvatske državne samostalnosti, kada su, uz pastoralno djelovanje, bile poveznica između hrvatskog naroda i tadašnjih institucija Savezne Republike Njemačke.

Ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu vlč. Tomislav Markić usporedio je 80 godina djelovanja dušobrižništva s maratonom koji se toga dana održavao u Frankfurtu. Istaknuo je da je i dušobrižništvo za Hrvate u Njemačkoj svojevrsni „maraton“ koji traje već osam desetljeća, a u kojem sudjeluje mnoštvo ljudi. Poput velikoga maratona, rekao je, i hrvatsko dušobrižništvo nije moguće bez brojnih sudionika i pomagača, svećenika, redovnica, pastoralnih suradnika, socijalnih radnika, tajnika i tajnica, volontera i brojnih vjernika koji svojim trudom pridonose životu hrvatskih misija i zajednica. Za razliku od maratona koji ima svoj završetak, „dušobrižništvo za Hrvate u Njemačkoj ide dalje“, poručio je vlč. Markić, poželjevši svima koji sudjeluju u njegovu djelovanju ustrajnost i snagu da se to poslanje nastavi i u budućnosti.

Na zahvalnoj misi kojom je završena proslava 80. obljetnice utemeljenja dušobrižništva za Hrvate u Njemačkoj sudjelovali su svi diplomatski predstavnici Republike Hrvatske u Njemačkoj.

Na misi je pjevao zbor Hrvatske katoličke župe Frankfurt pod ravnanjem s. Pavlimire Šimunović, izvijestila je mrežna stranica Živa zajednica.