U današnjem svijetu rastrganom sukobima i pogođenom ratovima, Crkva nastavlja isto poslanje šestorice muškaraca koji su brodom otputovali iz Šangaja prema Rimu kako bi ih papa Pio XI. zaredio za biskupe, moleći da Gospodin, unatoč svim zamkama, očuva blago crkvenoga zajedništva kao plodonosnog izvora dobrote i mira za sve, poručio je Papa sudionicima skupa u organizaciji Odsjeka za prvu evangelizaciju u sklopu Dikasterija za evangelizaciju.

Kao što se to često događa u dugoj povijesti Crkve, Sveti Otac je istaknuo da pogled u prošlost može rasvijetliti sadašnjost. „Prije stotinu godina putovanje šestorice muškaraca koji su iz Kine krenuli u Rim kako bi postali biskupi Katoličke Crkve probudilo je radost i ponos u mnogim njihovim sunarodnjacima, potiskujući u zaborav nepovjerenje, sumnje i neprijateljstvo.“

Budući biskupi proputovali su svijet kako bi posvjedočili zajedništvo koje proizlazi iz vjere apostola, čiji je neizostavni znak jedinstvo svakoga pojedinog biskupa s rimskim biskupom. Citirajući pismo pape Benedikta XVI. upućeno kineskim katolicima u svibnju 2007., papa Lav je istaknuo da zahvaljujući tom zajedništvu Katolička Crkva u Kini nikada nije bila lišena službe zakonitih pastira koji su očuvali netaknutim apostolsko nasljeđe. Podsjetio je također na riječi koje je papa Franjo uputio u svibnju 2024. u videoporuci sudionicima skupa „Sto godina od Concilium Sinense: između povijesti i sadašnjosti“, dodajući da kineski katolici u današnjem vremenu, u zajedništvu s rimskim biskupom, svjedoče svoju vjeru djelima milosrđa i ljubavi te svojim svjedočanstvom daju stvaran doprinos skladu društvenoga suživota i izgradnji zajedničkoga doma.

Podsjetio je da je upravo na tom Koncilu u Šangaju 1924. snažno došao do izražaja zahtjev da se što prije povjeri vodstvo crkvenih zajednica i pokrajina autohtonim kineskim svećenicima i biskupima. Taj su zahtjev promicali sami biskupi misionari koji su dolazili iz drugih zemalja, a predvodio ih je apostolski delegat nadbiskup Celso Costantini. Bio je to način, dodao je papa Lav citirajući papu Franju, da ostanu vjerni samoj naravi Crkve, čije jedinstvo nije jednoličnost, nego zajedništvo u različitosti.

Papa je podsjetio da je putovanje šestorice budućih biskupa bilo plod velikoga misionarskog zamaha karakterističnog za dvadesete godine prošloga stoljeća. Papa Benedikt XV. je 1919. apostolskim pismom Maximum illud ponovno istaknuo da se misionarsko djelovanje Crkve ne može poistovjećivati s procesima kolonizacije i izvoza kulturnih ideja ili modela jer sjeme evanđelja ne raste ljudskim strategijama, nego Božjom milošću. „Crkva koja nastaje iz misije i prvoga navještaja, radosno poprima obilježja i karakteristike pojedinaca i naroda među kojima je pozvana u ljubavi svjedočiti za Krista“, poručio je.

Sveti Otac je dodao da su o tome već svjedočili crkveni oci radosno potvrđujući da vjera u Isusa i djelovanje Duha Svetoga čine braćom i sestrama pojedince koji pripadaju različitim, a katkad i međusobno udaljenim kulturama, jezicima, civilizacijama i narodima. Crkva živi među narodima u prijateljstvu i naklonosti prema njihovim očekivanjima i dobrim težnjama, istaknuo je Papa. „U Božjem narodu zajednička vjera obuhvaća različitosti prihvaćajući, gdje god je to moguće, obilježja pojedinaca i naroda, u širokom obzoru koji odražava Božji način djelovanja koji poziva svakoga s vlastitim posebnostima“, dodao je.

Papa Lav XIV. je na kraju videoporuke ponovno istaknuo ono što je sam napisao u pismu upućenom biskupima Latinske Amerike i Kariba povodom 300. obljetnice kanonizacije njihova zaštitnika sv. Turibija Mongrovejskog, španjolskog biskupa i misionara u Peruu, u rujnu ove godine, navodeći da „nijedan pastir u Crkvi ne može sam sebi dodijeliti poslanje, nego ga prima i vrši u zajedništvu, sjedinjen s Petrovim nasljednikom i svim drugim nasljednicima apostolâ: biskupima raširenima po svijetu“, izvijestio je Vatican News.