Podsjetio je na važnost aktivne supsidijarnosti ističući opasnost uporabe umjetne inteligencije u radu, istaknutu i u enciklici Magnifica humanitas, s rizikom gubitka mnogih radnih mjesta. Osudio je također tragediju nezaposlenosti i špekulacije mnogih koji ne misle na opće dobro, dok je solidarnost, napomenuo je, snaga sposobna redefinirati tržište i radne odnose.

„Lišavanje osobe posla ne znači samo uskraćivanje ekonomskog prihoda; to znači ozbiljno vrijeđati njezino dostojanstvo, poništavati njezinu sposobnost da doprinose društvu i uranjati ju u isključenost narušavajući koheziju društva i uništavajući djelovanje zajednice usmjereno na opće dobro“, upozorio je Papa.

Rad nas poziva na suradnju u čudesnom i skladnom Gospodinovom djelu, pojasnio je, on nije sredstvo sukoba, nego pridonosi izgradnji društvene stvarnosti kroz doprinos svih i u poštovanju poretka stvorenoga svijeta.

Polazeći od toga, Sveti Otac je podsjetio da se rad danas suočava ne samo s načelima gospodarstva, nego i izazovom ekološke krize, kao i neodgovornom uporabom resursa planeta. Stoga, tamo gdje dominira nekolicina, dodao je, rad se pretvara u iskorištavanje jer je jedini kriterij koji se primjenjuje kriterij učinkovitosti. Naprotiv, valja se osloniti na načelo dostojanstva ljudske osobe, koje je temelj socijalnoga nauka Crkve.

Načelo dostojanstva, istaknuo je, povezano je s načelom općega dobra, koje zahtijeva prevladavanje sterilnoga individualizma i korporativnoga utilitarizma promičući kulturu susreta u kojoj gospodarski rast znači istinski cjeloviti ljudski razvoj.

Papa je objasnio da je iz kršćanske perspektive rad sredstvo za ispunjavanje Božje volje te, premda Crkva priznaje i štiti pravo na privatno vlasništvo, to je pravo uvijek podložno društvenoj obvezi: zemlja i njezini plodovi darovani su od Boga za uzdržavanje cijeloga čovječanstva. Čuvari su baštine koja se mora dijeliti pravedno i pošteno, iskorjenjujući strukturne nejednakosti koje marginaliziraju najslabije i uzimajući u obzir odgovornost prema budućim generacijama. To načelo uređuje također odnose s državama.

„Ljudsko dostojanstvo, opće dobro, opća namjena dobara: ta nam načela govore o unutarnjoj dimenziji odnosa i spajaju se u načelo solidarnosti, koje nije površan osjećaj suosjećanja, nego odgovornost svakog pojedinca i svake institucije za dobro svih“, ustvrdio je.

Nužan je prijelaz, poručio je, od „kulture odbacivanja“ do kulture utemeljene na solidarnosti, snage sposobne izgraditi društvenu arhitekturu koja će redefinirati zahtjeve tržišta i radne odnose, prema kriterijima pravednosti i slijedeći logiku reciprociteta. Govorio je o argentinskoj domišljatosti na područjima astronomije, poljoprivrede i medicinske znanosti, ali nije zaboravio ponizan i tihi rad majki koje se bave kućanskim ili poljoprivrednim poslovima.

„Tu se jasno očituje načelo supsidijarnosti, prema kojemu ni država ni velike korporacije ne bi trebale apsorbirati inicijative i sposobnosti lokalnih zajednica i posredničkih skupina, nego ih podupirati i jačati“, pojasnio je.

Polazeći potom od pretpostavke da država ne bi trebala činiti sve, Sveti Otac je naglasio da bi trebala podupirati obitelji, lokalne vlasti, skupine i društvene pokrete slijedeći načelo općega dobra. Istodobno, dodao je, narodni pokreti i gospodarstvo te neformalni radnici – sakupljači kartona, poljoprivrednici, obrtnici – živi su izrazi te aktivne supsidijarnosti, koju je papa Franjo branio u svojim obraćanjima narodnim pokretima.

Papa je kao primjer poduzetnika koji misli na radnike istaknuo časnog slugu Božjega Enriquea Shawa, katoličkog poduzetnika koji se obratio otkrivši ljepotu evanđelja, izraženu u socijalnom nauku Crkve, i koji je pomogao u osnivanju Argentinskoga katoličkog sveučilišta.

Poduzetnici, koji svojim kapitalom stvaraju radna mjesta, često stavljaju svoju imovinu u opasnost, napomenuo je Sveti Otac, te upozorio da istodobno valja odbaciti rizik pohlepe, „bolesti srca“, kako ju je nazvao papa Franjo. Papa Lav XIV. stoga je potaknuo poduzetnike da daju prioritet održivosti okoliša i dostojanstvu rada, uvijek imajući na umu opće dobro.

„Poduzetnički poziv je plemeniti zadatak ako se vodi načelom društvene funkcije vlasništva i kapitala. Kada se gospodarska dobit apsolutizira kao jedini kriterij uspjeha, poduzeće se dehumanizira i postaje struktura grijeha koja stvara isključenost“, upozorio je.

Govoreći o radničkim udrugama i sindikatima, Papa je ustvrdio da je njihova misija specifična: biti instrumenti solidarnosti i kohezije, kanali suradnje između radnika i poduzeća, pozvani štititi one koji nemaju glasa i kad se protive komodifikaciji radne snage.

„Sindikati moraju stalno gledati egzistencijalne periferije integrirajući i gradeći mostove prema radnicima s neizvjesnim poslom, neformalnim radnicima i onima isključenima iz formalnog sustava uzimajući u obzir duboke transformacije kroz koje prolazi svijet rada“, potaknuo je.

Jedna je od njih uporaba umjetne inteligencije i neregulirane automatizacije, što bi moglo mnogo ljudi ostaviti bez posla. Sveti Otac je stoga potaknuo političare da budu pozorni na opasnost od davanja prednosti tehnologiji nad etikom. Bog sve poziva da budu pozorni na potrebe onih oko njih služeći drugima kroz svoj rad. Prepoznati lice onih koji pate u urbanim i ruralnim periferijama ključ je političke ljubavi koju predlaže enciklika Fratelli tutti.

„Bratstvo nije apstraktna utopija, nego politička i teološka kategorija koja nas potiče da se smatramo jednaki, rušeći zidove globalizirane ravnodušnosti. Ne bježimo od svakodnevnog susreta s Kristom u našem svakodnevnom radu, ma koliko nam se činio običan i beznačajan. U Božjim očima nema malog zadatka: veličina djela nije u onome što se postiže, nego u ljubavi uloženoj u svaku gestu, svaku riječ i svaku misao“, poručio je.

Papa je potaknuo na izgradnju ujedinjene Argentine, utemeljene na autentičnom društvenom prijateljstvu koje prevladava dijalektičku polarizaciju i oblikuje arhitekturu mira utemeljenu na pravednosti i dijalogu na nacionalnoj i na multilateralnoj razini.

Na kraju je potaknuo da vrate Boga u središte ljudskoga djelovanja kako bi donijelo plodove koji traju za vječni život.

„Povjeravam vam, u ovom svijetu koji se duboko mijenja, načela koja su dovela do socijalnoga nauka Crkve: štititi dostojanstvo ljudskoga bića, promicati opće dobro, prepoznati opću namjenu dobara, prakticirati učinkovitu solidarnost i odgovornu supsidijarnost, kako bismo zajedno izgradili civilizaciju ljubavi“, zaključio je papa Lav XIV., izvijestio je Vatican News.