Ovogodišnja proslava ima posebno značenje jer je prvoga dana devetnice, nakon višemjesečnih radova, ponovno otvorena obnovljena crkva. Procesiju i misno slavlje predvodio je provincijal Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja fra Siniša Balajić.

Slavlje je započelo u kapeli Božjega milosrđa molitvom krunice i molitvama devetnice, nakon čega je uslijedila procesija u kojoj je slika Gospe od Zdravlja prenesena u obnovljenu crkvu. U procesiji su sudjelovali dječji zborovi osnovnih škola Dobri i Skalice te župe Gospe od Zdravlja, bogoslovi, svećenici i okupljeni vjernici. Po dolasku u crkvu Gospina je slika vraćena na njezin oltar, gdje ju je provincijal pokadio i izmolio zahvalnu molitvu. Potom je blagoslovljenom vodom poškropio crkvu i vjernike, čime je obilježeno ponovno otvaranje crkve za molitvu i bogoslužje.

U propovijedi se fra Siniša osvrnuo na evanđeoski govor o kraljevstvu Božjem, istaknuvši kako ono nije tek obećanje budućega života, nego stvarnost koju Bog želi ostvarivati već sada, unoseći u svijet ljubav, povjerenje i nadu. Naglasio je da Božja prisutnost nije uvijek prepoznatljiva izvanjskim pogledom jer njezino otkrivanje zahtijeva pogled srca i vjere. Upozorio je pritom na sklonost čovjeka da vjeru povezuje isključivo s izvanrednim znakovima i čudesima, zanemarujući Božje djelovanje u svakodnevnim životnim okolnostima.

Kao uzor takvoga povjerenja u Boga istaknuo je Blaženu Djevicu Mariju, čija je vjera omogućila drukčiji pogled na život i svijet. „Vjera ne stvara neki novi svijet: ona svijet vidi novim, drugačijim“, poručio je provincijal, naglasivši da takav pogled omogućuje čovjeku da ne izgubi nadu u teškim okolnostima.

Osvrćući se na Isusovo upozorenje o lažnim spasiteljima, fra Siniša je istaknuo da se u vremenima kriza pojavljuju oni koji obećavaju trenutačno rješenje društvenih problema i potpuno uklanjanje zla. Nasuprot takvim obećanjima, Isus svoje učenike poziva na strpljivost i suradnju s Bogom. Podsjetio je da duhovni rast, poput rasta biljke, zahtijeva vrijeme te kako se promjena ne događa nasilnim prekidima, nego postupnim sazrijevanjem i donošenjem dobrih plodova. Pritom je naglasio da strpljivost ne znači pasivnost ni odricanje od odgovornosti, nego djelovanje u skladu s Božjim naumom.

Zaključujući propovijed, provincijal je govorio o Kristu kao svjetlu koje dolazi u svijet zahvaćen tamom, strahom i nesigurnošću. Posluživši se biblijskom slikom svjetla koje raspršuje tamu, istaknuo je da se zlo ne pobjeđuje njegovim oponašanjem, nego širenjem dobra. Kristov dolazak po Blaženoj Djevici Mariji opisao je kao početak obnove koja čovjeku donosi ozdravljenje i novu nadu, pozvavši vjernike da se otvore Božjem djelovanju i sami postanu nositelji njegova svjetla u svijetu.

Obnovljena crkva Gospe od Zdravlja izgrađena je 1936. godine prema projektu arhitekta Lavoslava Horvata na temeljima starije crkve. Nakon devet desetljeća, a osobito zbog oštećenja nastalih prodorom vode tijekom nevremena u svibnju 2021. godine, pokazala se potreba za građevinskim i restauratorskim zahvatima. Obnova je započela sanacijom krovišta te uređenjem pročelja i kamene fasade, a nastavljena je radovima na unutrašnjosti crkve. Zbog zahtjevnosti zahvata crkva je na Uskrsni ponedjeljak ove godine zatvorena, dok su se bogoslužna slavlja privremeno održavala u obnovljenoj kapeli Božjega milosrđa u prizemlju samostana.

Tijekom obnove obnovljeni su pod i strop te je uređena unutrašnjost crkve. Nakon arheoloških istraživanja i zaštite pronađenih temelja stare crkve postavljena je nova armiranobetonska podna ploča s potrebnom izolacijom te crno-bijeli kameni pod kojim je očuvan dosadašnji izgled prostora. Obnovljen je strop sa svim gredama, izgrađen novi kor, zamijenjeni su prozori i ugrađeni sustavi rasvjete, ozvučenja, grijanja i hlađenja.

Posebna pozornost posvećena je očuvanju umjetničke i duhovne baštine crkve. Restaurirani su oltari Gospe od Zdravlja i sv. Josipa, a obnovljen je i srebrni okvir Gospine slike, djelo splitskoga zlatara Miloša Bote iz 1931. godine. Novi oltar, ambon, tabernakul i kamenice za blagoslovljenu vodu, izrađeni od bračkoga kamena, oblikovani su prema projektu akademskoga umjetnika fra Ante Branka Periše.

Iako je crkva ponovno otvorena za bogoslužje, dio restauratorskih radova tek predstoji. Među njima su obnova freske Krista Kralja umjetnika Ive Dulčića iz 1959. godine, restauracija orgulja i križnoga puta te nastavak uređenja samostanskih prostora. Posveta novoga oltara predviđena je za 25. travnja 2027. godine, na 90. obljetnicu posvete crkve. Nakon popričesne molitve voditelj obnove fra Boris Čarić pročitao je okupljenima izvještaj o dosadašnjim radovima te zahvalio franjevcima, vjernicima, dobročiniteljima i institucijama koje su pridonijele ostvarenju toga projekta. Nakon mise uslijedio je koncert dječjih zborova osnovnih škola Dobri i Skalice te Župe Gospe od Zdravlja, koji su tijekom misnoga slavlja predvodili liturgijsko pjevanje.

Devetnica Gospi od Zdravlja nastavlja se do 20. studenoga. Svake večeri u 18:20 molit će se krunica i molitve Gospi od Zdravlja, a u 19 sati slavit će se misa s propovijedi. Središnja proslava svetkovine Gospe od Zdravlja održat će se u subotu, 21. studenoga, kada će misu u 11 sati predvoditi splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić. Ovogodišnja proslava ujedno je povezana s obilježavanjem 80. obljetnice Župe Gospe od Zdravlja u godini sv. Franje, izvijestio je Tiskovni ured Splitsko-makarske nadbiskupije.