Skup je okupio domaće i inozemne znanstvenike koji su iz različitih perspektiva promišljali o životu, djelu i nasljeđu sv. Franje te njegovu utjecaju na europsku i hrvatsku povijest, kulturu i duhovnost.

Skup je održan u okviru 38. Knjige Mediterana, pod visokim pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Organizatori skupa bili su Književni krug Split, Odsjek za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu, Papinsko sveučilište Antonianum – Visoka škola za srednjovjekovne i franjevačke studije u Rimu, Katedra za crkvenu povijest Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Splitu te Centar za hrvatske, mletačke i osmanske studije Sveučilišta u Splitu.

Na početku skupa okupljene je pozdravio dekan KBF-a u Splitu prof. dr. don Ivan Bodrožić. Istaknuo je da se sv. Franju danas nerijetko promatra površno, prvenstveno kao svojevrsnog preteču ekologije, pri čemu se može previdjeti srž njegova života – potpuna usmjerenost na Krista. Naglasio je da su Franjina ljubav prema čovjeku, stvorenjima i cijelom stvorenom svijetu proizlazile iz njegove ljubavi prema Bogu.

Izrazio je zadovoljstvo što KBF sudjeluje u obilježavanju velike obljetnice te što se skup održava baš na fakultetu, na kojemu djeluju i profesori franjevci. Poželio je da znanstveni doprinos skupa pomogne ponovno osvijetliti teološku dubinu i trajnu snagu Franjina života.

Predsjednik Književnoga kruga Split prof. dr. Josip Vrandečić rekao je da 800. obljetnica smrti sv. Franje nadilazi granice jednoga reda, zemlje i povijesnog razdoblja. Govoreći o aktualnosti njegova nasljeđa u svijetu obilježenom ekološkim krizama, socijalnim nejednakostima, otuđenjem i geopolitičkim napetostima, istaknuo je da Franjina poruka i danas nudi vrijedne odgovore.

Posebno se osvrnuo na Dalmaciju i Split, koji su stoljećima snažno obilježeni franjevačkom prisutnošću, podsjetivši na doprinos franjevaca pismenosti, kulturi, obrazovanju i skrbi za narod u teškim povijesnim razdobljima.

Ministar Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Siniša Balajić u svome se obraćanju usredotočio na sv. Franju kao učitelja dijaloga. Podsjetio je da Franjin dijalog počinje susretom s gubavcem, u kojemu kroz bližnjega otkriva Boga, te se nastavlja njegovim odnosom prema braći, cijelom stvorenju i ljudima drugih kultura i religija.

Izdvojio je Franjin susret sa sultanom, koji je otvorio prostor međusobnom razumijevanju i poštovanju unatoč tadašnjim podjelama i predrasudama. Naglasio je da Franjin primjer pokazuje da je dijalog moguć i u teškoćama te da njegov temelj nije nametanje vlastitoga stava, nego poniznost, poštovanje i spremnost biti „manji“. Poželio je da Franjin život i danas bude nadahnuće za izgradnju dijaloga i promicanje mira.

Predsjednica Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i predstojnica Provincije Presvetog Srca Isusova školskih sestara franjevki s. Lidija Bernardica Matijević govorila je o dubokoj ukorijenjenosti franjevačke karizme u hrvatskom redovništvu, Crkvi i narodu.

Podsjetila je da franjevci i franjevke čine gotovo polovinu redovnika i redovnica u Hrvatskoj, uz brojne članove Franjevačkoga svjetovnog reda i Franjevačke mladeži. Istaknula je da su franjevci tijekom stoljeća postali „neodvojivo tkivo hrvatskog naroda“, pružajući mu oslonac u vremenima ratova, progona i nepravdi, dok su ženske franjevačke zajednice osobito od 19. stoljeća ostavile snažan trag u obrazovanju i skrbi za djecu i mlade.

Naglasila je da jubilej nije samo prigoda za pogled u prošlost, nego i za preispitivanje načina na koji franjevačka karizma danas pridonosi „popravku kuće“, Crkve i društva.

Skup je svečano otvorio splitsko-makarski nadbiskup i veliki kancelar KBF-a mons. Zdenko Križić. Istaknuo je da su rijetke osobe iz tako daleke prošlosti koje su i nakon osam stoljeća toliko prisutne u duhovnom, crkvenom i kulturnom životu kao sv. Franjo.

Stoga ova obljetnica nije samo spomen na jednoga od najomiljenijih svetaca Katoličke Crkve, nego prilika da se s povijesnom ozbiljnošću i znanstvenom odgovornošću ponovno promotre njegova osoba, duhovna baština i trag koji je franjevački pokret ostavio u Crkvi i europskoj kulturi, naglasio je.

Posebno je izrazio zadovoljstvo međunarodnom i međuinstitucijskom suradnjom koja je omogućila skup, istaknuvši suradnju s Visokom školom za srednjovjekovne i franjevačke studije Papinskoga sveučilišta Antonianum u Rimu te pozdravivši nazočnog predstojnika prof. Ernesta Dezzu.

Radni dio skupa bio je podijeljen u četiri tematske cjeline. U prvoj, naslovljenoj „Franjo Asiški i temelji franjevačke misli“, Andrijana Perković Paloš predstavila je rad prof. dr. Mirjane Matijević Sokol, a potom su svoja izlaganja održali prof. Ernesto Dezza, prof. dr. Daniel Patafta i prof. dr. Bodrožić. Obradili su Franjino propovijedanje, prve franjevačke škole i dostojanstvo osobe, odnos karizme i autoriteta te sv. Franju u Bonaventurinu „Putu duha k Bogu“.

Druga cjelina, „Franjevci u srednjovjekovnom društvu i kulturi“, obuhvatila je izlaganja akademika don Marka Trogrlića o franjevcima u razvoju sveučilišta u 13. stoljeću, dr. sc. Sanje Miljan o povezanosti dalmatinskoga patricijata i franjevaca te prof. dr. Tomislava Galovića o franjevačkim samostanima na otoku Krku.

Poslijepodnevni dio otvorit će cjelina „Franjevci između Mediterana i Svete Zemlje“. Fra Miroslav Modrić govorit će o Franjevačkoj provinciji Presvetog Otkupitelja i Kustodiji Svete Zemlje, prof. dr. Trpimir Vedriš o sv. Nikoli Taveliću, a prof. dr. Josip Vrandečić o Franjevačkoj provinciji Presvetog Otkupitelja u mletačko-turskim ratovima.

Posljednja tematska cjelina bit će posvećena umjetnosti, liturgiji i franjevačkoj baštini. Fra Stipe Nosić predstavit će likove franjevaca na zadarskom procesijskom križu iz 14. stoljeća, Anđelko Mihanović prikaze sv. Franje Asiškoga u umjetničkim djelima na području Provincije Presvetog Otkupitelja, a doc. dr. fra Domagoj Volarević će predstaviti zajednički rad s izv. prof. dr. fra Domagojem Runjom o liturgijskim tekstovima za blagdan sv. Franje u Splitskom sakramentaru i Trogirskom evanđelistaru.

Skup će biti zaključen završnom raspravom, a predstavljena istraživanja će biti trajno sačuvana i dostupna znanstvenoj javnosti objavom recenziranoga zbornika radova. Time je obilježavanje 800. obljetnice smrti sv. Franje Asiškoga postalo prigoda ne samo za prisjećanje na njegov život nego i za novo znanstveno vrednovanje franjevačke baštine koja je tijekom osam stoljeća snažno oblikovala Crkvu te hrvatski i europski kulturni prostor.

Cilj skupa bio je interdisciplinarno proučiti osobu i djelo sv. Franje te njegov trajni utjecaj, s posebnim osvrtom na franjevačku prisutnost na hrvatskim prostorima i doprinos franjevaca hrvatskoj kulturi, obrazovanju, znanosti i umjetnosti. Kao izaslanica splitskoga gradonačelnika skupu je nazočila pročelnica Upravnog odjela za kulturu, baštinu i turizam Grada Splita doc. dr. Silvana Burilović Crnov.

Nadbiskup Križić: „Crkva se ne obnavlja strategijama, dokumentima ili kritikama izvana, nego svetošću života“