U Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Rimu proslavljeno Tavelićevo i franjevački jubilej
foto: josip papak // tavelićevo u rimu
Rim (IKA)
Blagdan sv. Nikole Tavelića svečano je proslavljen u nedjelju, 15. studenoga, u Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Rimu.
Istovremeno, održan je Jesenski susret hrvatskih rimskih studenata te proslavljen Jubilej sv. Franje prigodom 800. obljetnice njegove smrti. Euharistijsko slavlje na talijanskome jeziku predslavio je generalni ministar Reda manje braće fra Massimo Fusarelli, OFM. Na misi su koncelebrirali rektor Zavoda Marko Đurin, fra Darko Tepert, OFM i fra Vjekoslav Milićević iz Generalne kurije Reda manje braće, fra Miljenko Šteko, OFM, gvardijan Međunarodnog samostana Antonianum, mons. Hrvoje Škrlec i mons. Mario Popović iz Državnog Tajništva Svete Stolice te četrdesetak svećenika. Misi je prisustvovao i prefekt Papinskog doma nadbiskup Petar Rajič.
U propovijedi se fra Massimo osvrnuo na nedjeljno evanđelje u kojemu gospodar prije odlaska na put svojim slugama daje talente. Jedan talent vrijedio je šest tisuća denara, to jest šest tisuća dnevnica, oko dvadeset godina truda. Sluga koji je primio samo jedan talent nije primio malo. To što nijedan sluga ne dobiva malo, ukazuje na darežljivost gospodara.
Propovjednik je istaknuo grčki glagol paradídōmi koji evanđelist Matej koristi kad gospodar predaje svoj imetak slugama, ali ga i koristi i malo kasnije u evanđelju kad Isus predaje samoga sebe. Posebnu pozornost propovjednik je pridao liku trećega sluge, onome koji je zakopao svoj talent. Korijen problema nije bio lijenost, nego kriva slika Boga kod trećega sluge. „Tko zamišlja Boga kao strogog kontrolora, iskapa rupu u koju će skloniti na sigurno što je primio da bi ga mogao vratiti netaknuto. Čini se da je to najsigurnije mjesto“, rekao je. Istaknuo je da se sv. Nikola Tavelić nije držao sigurnosti. Zajedno s trojicom braće franjevaca izašao je iz sigurnosti sastavivši pisanu izjavu o kršćanskoj vjeri i pročitavši je pred jeruzalemskim kadijom.
Iako je takav postupak teže razumljiv današnjem vremenu, propovjednik se osvrnuo na motivaciju četvorice franjevaca. Darovali su cijele sebe zbog Krista. „Nisu mogli Krista zadržati za sebe i zato nisu iskopali nikakvu rupu. Svijet takvu ljubav naziva glupošću, a Pavao je naziva ludošću križa. A Franjo je pred braćom okupljenom uz Porcijunkulu, izjavio da Gospodin želi da on bude ‘nova luda u svijetu’“, poručio je.
Na kraju, propovjednik se obratio okupljenim studentima. Istaknuo je da su i njima povjereni talenti i za Crkvu i za društvo i da je važno što će učiniti s talentima. Poručio je da znanje donosi plod kad se dijeli i ukazao na opasnost zakopavanja talenta. „Za onoga koji studira opasnost obično nije u lijenosti, nego ponajprije duboko iskopana rupa: naslov koji štiti, karijera koja pruža zaklon, znanje koje se može iskoristiti za obranu sebe. Licencijat iz teologije može se sakriti kao novčić ispod zemlje. I Nikola i njegova braća posvetili su se proučavanju: pisali su, savjetovali se s teolozima. No, njihovo je proučavanje završilo na trgu, pred onima koji ne vjeruju“, naglasio je.
Prije završnoga blagoslova, rektor je zahvalio fra Massimu Fusarelliju i okupljenima, osobito onima koji su sudjelovali u organizaciji proslave te izradi Hrvatskog rimskog adresara 2026./2027. koji je izišao iz tiska prigodom te proslave te je podijeljen okupljenima. Ove godine Zavod sv. Jeronima slavi 125. obljetnicu osnutka te je tom prigodom ovogodišnje izdanje Adresara posvećeno događajima koji su obilježili njegovo postojanje: susreti s papama i posjeti papa Zavodu i crkvi sv. Jeronima. Rektor Đurin spomenuo je i da je franjevačka jubilejska godina u crkvu i zavod sv. Jeronima donijela svoj dar u prisutnosti školskih sestara franjevki koje su od jeseni preuzele brigu oko crkve sv. Jeronima.
Uz redovnike i redovnice, studente i studentice te nazočne vjernike iz Domovine i inozemstva, misi je prisustvovala i otpravnica poslova Veleposlanstva Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici Tea Zupičić.
Na kraju, s. Vianeja Kustura iz Družbe Kćeri milosrđa Trećeg samostanskog reda sv. Franje pjesmom je izrazila i uputila molitvu sv. Franji.




