Istina je prava novost.

Svećenici Varaždinske biskupije na susretima o zaštiti djece i ranjivih osoba

Svećenici Međimurskoga i Varaždinsko-zagorskoga arhiđakonata Varaždinske biskupije sudjelovali su u ponedjeljak, 16. studenoga, u Svetom Martinu na Muri i Varaždinu na susretima o zaštiti i dobrobiti djece i ranjivih osoba, izvijestio je Ured za pastoral u medijima Varaždinske biskupije.

Program su vodile predstavnice Centra za promicanje dobrobiti ranjivih osoba pri Hrvatskom katoličkom sveučilištu, a biskup Bože Radoš naglasio je važnost prevencije, odgovornosti svećenika i potpore žrtvama zlostavljanja.

Tema susreta bila je „Promicanje dobrobiti maloljetnih i ranjivih osoba u Katoličkoj Crkvi. Uvod u zaštitu i dobrobit djece i ranjivih osoba“.

Domaćin susreta za Međimurski arhiđakonat bila je Župa sv. Martina biskupa u Svetom Martinu na Muri. U župnoj pastoralnoj dvorani predavanja je održala suradnica Centra Jelena Zadro, mag. psych. Svećenici Varaždinsko-zagorskoga arhiđakonata okupili su se u dvorani Pastoralnog centra Varaždinske biskupije u Varaždinu, gdje je predavala voditeljica Centra dr. sc. Anita Dučkić Sertić.

Biskup Radoš istaknuo je da Crkva mora biti sigurno mjesto u kojemu se svatko, a osobito djeca, može osjećati prihvaćeno i zaštićeno. Pozvao je svećenike da svojim ponašanjem i pastoralnim radom čuvaju povjerenje vjernika kako bi ona ostala otvoren prostor susreta s Bogom.

„Ako smo mi pozvani biti oni koji ljude upućuju na Boga, koji smo pozvani biti jedan prozor prema njemu, ako postanemo zid prema Bogu, tada je taj zid daleko, daleko strašniji nego kada je netko drugi u pitanju“, kazao je.

Upozorio je da posljedice zlostavljanja mogu obilježiti čitav život žrtve te pozvao na razumijevanje njezina iskustva i poštovanje dostojanstva, bez opravdavanja počinjenoga zla.

„Istina uvijek treba doći na vidjelo. Ona je zapravo ključna, ali istina uvijek u ljubavi. Žrtva je uvijek u središtu i treba joj iskazati podršku i razumijevanje, a ne to činiti nekome tko je učinio zlo“, poručio je.

Naglasio je i važnost trajne formacije svećenika, prepoznavanja vlastitih granica i suradnje sa stručnjacima. Briga o tjelesnom i mentalnom zdravlju, istaknuo je, sastavni je dio svećeničke duhovnosti i preduvjet odgovornoga pastoralnog djelovanja.

Uvod u susret u Međimurju dao je predstojnik Obiteljskog centra i Ureda za obitelj Varaždinske biskupije vlč. Nikola Tomašević, a sudjelovao je i arhiđakon mons. Antun Perčić, generalni vikar biskupije.

Susret u Varaždinu, kojemu je nazočio biskup Radoš, moderirao je biskupski vikar za kler preč. Anđelko Košćak.

Predavačice su govorile o kulturi zaštite žrtava, prepoznavanju različitih oblika zlostavljanja i zanemarivanja te razumijevanju njihovih posljedica. Predstavile su nekoliko crkvenih dokumenata o toj temi, naglasivši potrebu odgovornoga i preventivnoga djelovanja.

Pojasnile su i definiciju ranjivih osoba koju su posljednji pape postupno proširivali. Prema njihovu izlaganju, ona obuhvaća sve osobe koje se nalaze u nekom stanju nemoći, uključujući odrasle, a ne samo maloljetnike.

Radi boljega obrazovanja i prevencije naglašena je važnost uvođenja nastavnih predmeta o toj temi u studijske programe teoloških fakulteta, stručnoga usavršavanja svećenika, razvijanja suradnje u biskupijama te oslanjanja na znanje i pomoć stručnjaka. Istaknute su i potreba materijalnih ulaganja u zaštitu maloljetnika te važnost brige za sebe i kriznoga komuniciranja.

Kultura zaštite, poručeno je, gradi se svakodnevno: slušanjem i ozbiljnim shvaćanjem žrtava, prepoznavanjem rizika prije nastanka štete, dosljednim postupanjem i učenjem iz propusta. Zaštita je zajednička odgovornost.

Drugo predavanje bilo je posvećeno zdravim granicama u odnosima. Svećenici su mogli ispuniti test samoprocjene i na temelju rezultata procijeniti jesu li njihove granice porozne, rigidne ili zdrave. Zdravo postavljene granice preduvjet su brige o mentalnom zdravlju, samopoštovanja i osobne dobrobiti.

Predavačice su objasnile vrste granica i poteškoće povezane s nezdravim granicama. Naglasile su da je njihovo postavljanje izazov, ali da zdrave granice pridonose emocionalnom zdravlju obiju strana u odnosu.

„Kroz jasno definirane granice povećava se razina suradnje i komunikacije, povjerenja, potiče se profesionalna izvrsnost i osobni razvoj, a minimiziraju se nesporazumi i sukobi“, istaknuto je.

Treće predavanje obuhvatilo je oblike i vrste zlostavljanja, njihove posljedice te rizične i zaštitne čimbenike. Među ostalim, naglašeno je da nijednu vrstu ne treba izdvajati kao najgoru jer je svaki oblik zlostavljanje.

Nakon triju predavanja svećenici su u radionici razmatrali primjer zlostavljanja te u skupinama odgovarali na zadana pitanja. Potom su predstavili rezultate rada, a susreti su završili vrednovanjem programa.

Susret o istoj temi za svećenike Podravskoga arhiđakonata održat će se u ponedjeljak, 23. studenoga, u Župi Molve, izvijestila je Varaždinska biskupija.