Zagreb (IKA)
Međunarodna inicijativa „Crvena srijeda“ okupila je na skupu „Sloboda vjeroispovijesti i uvjerenja – izazovi, odgovornost i solidarnost s progonjenima“ u petak 20. studenoga 2026. u Hrvatskom saboru predstavnike crkvenih i vjerskih zajednica, državnih institucija, akademske zajednice, medija i humanitarnih organizacija, izvijestio je Hrvatski sabor.
Umirovljeni nadbiskup Nikola Eterović upozorio je na dramatične razmjere kršenja vjerskih sloboda u svijetu.
Prema izvješću Papinske zaklade Pomoć Crkvi u nevolji gotovo 5,4 milijarde ljudi, odnosno 65 % svjetskog stanovništva, živi u državama u kojima nema pune vjerske slobode. Posebno je istaknuo podatke organizacije Open Doors prema kojima je u godinu dana zbog vjere ubijeno 4849 kršćana, od čega čak 3490 u Nigeriji.
Upozorio je da progoni dolaze od autoritarnih režima, vjerskih nacionalista i džihadističkih skupina te da su kršćani najprogonjenija vjerska skupina na svijetu. Govoreći o Europi, naveo je da je tijekom 2025. zabilježeno 2465 zločina iz mržnje i incidenata protiv kršćana, dok je broj napada na pojedince porastao za 44 %.
Nadbiskup je upozorio i na prikrivene oblike diskriminacije, poput isključivanja i ismijavanja vjernika u javnom prostoru te ograničavanja priziva savjesti. „Šutnja političara pred progonom vjernika ugrožava temeljne slobode svih građana i narušava zdrav društveni pluralizam“, poručio je.
Istaknuo je da države moraju aktivno štititi vjerske slobode jer sama tolerancija nije dovoljna. Govoreći o ulozi Svete Stolice, naglasio je njezino zauzimanje za očuvanje i jačanje međunarodnog prava te načelo sile zakona, a ne zakona sile. Pojasnio je kako Sveta Stolica u bilateralnim odnosima koristi ustanovu „konkordata ili konkordatskih ugovora kako bi jamčila slobodu djelovanja Katoličke Crkve u pojedinoj državi“.
Nadbiskup Eterović rekao je da Sveta Stolica trenutno ima 277 takvih ugovora s 81 državom, uključujući 15 saveznih zemalja Savezne Republike Njemačke
Podsjetio je i na poruku pape Lava XIV. da se vjera ne smije zlorabiti za opravdavanje nasilja: „Ne postoji sveti rat: samo je mir svet“. Zaključio je da dobri odnosi među vjerskim poglavarima moraju zaživjeti i među samim vjernicima te da vjerske zajednice mogu i moraju biti dio rješenja sukoba, a ne njihov uzrok.
Rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić je u prvom panelu upozorio na izazov u demokratskim zemljama u kojima se često slobodu vjerovanja želi svesti samo na kult, a da ju se s druge strane želi ograničiti u javnoj i društvenoj sferi. Poručio je da je „svako dovođenje u pitanje priziva savjesti zapravo izravno protiv slobode vjerovanja“.
Pročelnik Katedre fundamentalne teologije Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izv. prof. dr. sc. Tomislav Kovač podsjetio je na deklaraciju iz Abu Dhabija, odnosno „Dokument o ljudskom bratstvu za svjetski mir i zajednički suživot“, koji su zajednički potpisali papa Franjo i veliki imam Al-Azhara Ahmad Al-Tayyib. Prof. Kovač je poručio da „poštivanje slobode vjerovanja štiti religiju od fundamentalizma i od ideološke zlouporabe, osobito u nacionalističke i populističke svrhe“.
Kancelar Križevačke eparhije o. Livio Marijan spomenuo je primjere kojima je svjedočio. Naveo je da je, dok je boravio u grkokatoličkom benediktinskom samostanu u Belgiji koji redovito obilaze turisti, skupina muslimana obilazila na pljusku te ih je opat pozvao da uđu u crkvu i tamo se pomole kako ne bi kisnuli. Istaknuo je da se, kad je kao turist došao u Aja Sofiju, prekrižio ispred mozaika Krista i molio te da ga je osiguranje skoro izbacilo van tvrdeći da se to ondje ne smije.
Voditeljica Isusovačke službe za izbjeglice u Hrvatskoj Ana Marčinko pojasnila je da osobe koje su progonjene nije dovoljno dovesti u sigurno okruženje. „Potrebno im je pružiti dobru integraciju“, poručila je.
Stipendisti Republike Hrvatske u sklopu programa stipendiranja mladih kršćana iz zemalja u razvoju Nafeeja Faraha iz Sirije i Mushama Shahbaza iz Pakistana okupljenima su se obratili na hrvatskom jeziku te zahvalili saborskoj zastupnici Marijani Petir i hrvatskoj Vladi na prilici koju su dobili.
Farah je govorio o odrastanju u Siriji i teškoćama s kojima se suočavaju tamošnje kršćanske obitelji. Hrvatska stipendija za njega znači sigurnost, obrazovanje i priliku da vlastitu budućnost poveže s budućnošću ljudi iz svoje domovine.
„Ovaj program premošćuje krizu i priliku pružajući nam sigurno okruženje za učenje i rast kako bismo se mogli vratiti kući i graditi budućnost nade i dostojanstva”, rekao je Farah.
Shahbaz je podijelio osobnu priču o odrastanju bez oca i majkekoja se, unatoč siromaštvu, sama brinula za obitelj te ga poticala na obrazovanje i očuvanje vjere. Govorio je o diskriminaciji, nasilju i optužbama za bogohuljenje s kojima se suočavaju kršćani i druge vjerske manjine u Pakistanu.
„Kada sam dobio hrvatsku državnu stipendiju za mlade kršćane iz zemalja u razvoju, jedva sam mogao vjerovati. Odmah sam se sjetio mame i njezine žrtve za nas”, istaknuo je Shahbaz i dodao da želi pomagati ljudima čiji se glasovi često ne čuju i dati nekoj drugoj mladoj osobi istu priliku koju je Hrvatska dala njemu.
U prvom tematskom panelu sudjelovali su i pročelnik Centra za proučavanje odnosa znanosti i religije Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu doc. dr. sc. Petar Tomev Mitrikeski, predsjednik Hrvatske protestantske konferencije i predstavnik organizacije Open Doors u Hrvatskoj pastor Vatroslav Župančić, križevački paroh Srpske pravoslavne Crkve jerej Mihailo Majk Žikić te predsjednik Udruge za vjersku slobodu u Republici Hrvatskoj i glavni tajnik Saveza baptističkih crkava Željko Mraz.
U raspravi je naglašeno da je sloboda vjeroispovijesti i uvjerenja neotuđivo pravo svakog čovjeka te da međureligijski dijalog mora počivati na uzajamnom poštovanju i slobodi savjesti. Sudionici su upozorili na progone i diskriminaciju vjernika u različitim dijelovima svijeta te istaknuli važnost konkretne solidarnosti s ugroženima, neovisno o njihovoj vjerskoj pripadnosti.
Zastupnik u Europskom parlamentu Davor Ivo Stier govorio je o ulozi Europske unije i mogućnostima snažnijeg međunarodnog djelovanja u zaštiti slobode vjeroispovijesti i uvjerenja.
Upozorio je da su ugrožavanje vjerskih sloboda i slabljenje demokracije međusobno povezani te da autoritarni režimi nastoje kontrolirati ne samo politički i gospodarski život nego i ljudsku savjest. „Država može donositi zakone i uređivati društvene odnose, ali ne može biti gospodar ljudske savjesti“, poručio je.
Pozivajući se na izvješće Instituta V-Dem za 2026., naveo je da približno 74 % svjetskog stanovništva živi pod autokratskim režimima. Istaknuo je da Europska unija mora snažnije koristiti svoje diplomatske, gospodarske i razvojne instrumente za zaštitu progonjenih zajednica. Zauzeo se i za imenovanje europskog koordinatora za borbu protiv napada i diskriminacije usmjerene protiv kršćana.
Istaknuo je da je u Europskom parlamentu predložio da se uspostavi europski program stipendiranja progonjenih kršćana, koji Europska komisija nije podržala. Naglasio je da međunarodna pomoć ne smije biti usmjerena samo na omogućavanje odlaska iz ugroženih zemalja, nego i na stvaranje uvjeta u kojima će progonjene zajednice moći ostati u svojim domovinama i ondje slobodno živjeti.
Stier je u povodu 800. obljetnice preminuća sv. Franje Asiškog podsjetio i na njegov susret sa sultanom.
Zastupnica Petir upozorila je na razmjere progona kršćana u svijetu i činjenicu da njihova patnja ostaje gotovo nevidljiva u medijima. „Više od 388 milijuna kršćana diljem svijeta suočava se s visokom razinom progona i diskriminacije zbog svoje vjere. To je približno svaki sedmi kršćanin, a o njihovoj se patnji u medijima rijetko izvještava”, istaknula je pozivajući se na podatke organizacije Open Doors.
Potpredsjednik Hrvatskoga sabora akademik Željko Reiner, koji je sudjelovao kao izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, naglasio je važnost dijaloga, tolerancije i međusobnog poštovanja. Istaknuo je da sloboda vjeroispovijesti i uvjerenja pripada svim ljudima te da se zaštita ljudskog dostojanstva ne može ograničiti samo na pripadnike pojedinih vjerskih zajednica. Istaknuo je da Hrvatski sabor mora ostati mjesto susreta i dijaloga te zaštite ustavnih prava svih građana, neovisno o njihovim vjerskim uvjerenjima.
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman istaknuo je važnost zaštite slobode vjeroispovijesti kao temeljnog ljudskog prava te ulogu diplomacije, razvojne suradnje i humanitarne pomoći u zaštiti ugroženih zajednica. Kao konkretan primjer hrvatskog djelovanja izdvojio je program stipendiranja mladih kršćana iz zemalja u razvoju, uspostavljen na inicijativu zastupnice Petir. Programom je obuhvaćeno 35 stipendista iz deset zemalja, među kojima je 13 novih stipendista u 2026. godini. Za njegovu se provedbu u okviru hrvatske razvojne suradnje osigurava 200 tisuća eura godišnje.
U drugom tematskom panelu sudjelovali su pučka pravobraniteljica Republike Hrvatske i predsjedateljica Europske mreže nacionalnih institucija za ljudska prava Tena Šimonović Einwalter, Alen ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske Tahiri, prodekan Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu doc. dr. sc. Dan Đaković, urednica Programskog odjela Religija Hrvatske radiotelevizije Antonia Hrvatin Roth, utemeljiteljica i direktorica Laudato televizije Ksenija Abramović, novinar i urednik Glasa Koncila Ivan Tašev, novinarka, urednica i voditeljica s dugogodišnjim iskustvom u katoličkim medijima Tanja Popec te fra Tomislav Glavnik, koji poznaje prilike u Svetoj Zemlji t je stručnjak za razvojnu suradnju i humanitarnu pomoć.
U raspravi je istaknuta odgovornost institucija za prepoznavanje i suzbijanje diskriminacije, vjerske netrpeljivosti i zločina iz mržnje. Posebno je naglašena uloga medija u informiranju javnosti o progonu kršćana, koji često ostaje izvan pozornosti, te potreba za kontinuiranim izvještavanjem o svakodnevnim kršenjima vjerskih sloboda.
U raspravi su uz prisutne paneliste sudjelovale i zastupnice Zdravka Bušić i Ljubica Lukačić, Željka Markić iz udruge U ime obitelji te prof. dr. Boris Havel s Fakulteta političkih znanosti, izvijestio je Hrvatski sabor.



