Nuncij je slavio misu u zajedništvu s nadbiskupom metropolitom vrhbosanskim kardinalom Vinkom Puljićem, predsjednikom Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, te nadbiskupom koadjutorom vrhbosanskim i apostolskim upraviteljem Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tomom Vukšićem i biskupom banjolučkim mons. Franjom Komaricom,

U koncelebraciji je bilo 11 svećenika među kojima savjetnik u Apostolskoj nuncijaturi mons. Amaury Medina Blanco, generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije mons. Slađan Ćosić i generalni tajnik BK BiH mons. Ivo Tomašević. Na Misi je sudjelovao veći broj redovnica raznih družbi te bogoslovna zajednica predvođena svojim poglavarima, a bogoslovi su animirali liturgijsko pjevanje uz orguljsku pratnju vlč. Marka Stanušića.

Čestitka kardinala Puljića apostolskom nunciju

Prije početka mise pozdrav nunciju Pezzutu, nadbiskupu Vukšiću, biskupu Komarici, svećenicima, časnim sestrama, bogoslovima i svim nazočnim uputio je kardinal Puljić. Posebno je pozdravio apostolskog nuncija nazvavši ga desnom rukom Svetoga Oca u Bosni i Hercegovini te mu čestitao na počasnom doktoratu koje mu je nedavno dodijelilo Sveučilište u Mostaru.
Uvodeći u misno slavlje nuncij Pezzuto je zahvalio kardinalu Vinku Puljiću, „što je htio i odredio slavlje ove Svete mise u svojoj katedrali da bi proslavio VIII. godišnjicu izbora pape Franje za pastira opće Crkve“.

„Sjećamo se također njegova apostolskog putovanja u Bosnu i Hercegovinu, kad je imao jednu jedinu postaju upravo ovdje, u glavnom gradu Sarajevu. To je pohod koji je sigurno učvrstio usku osobnu povezanost s papom Franjom, kao što je prije toga bilo s Ivanom Pavlom II. u njegova dva putovanja, vrlo značajna za poznate prošle ratne događaje u ovoj zemlji. U ovoj prigodi želimo uputiti Gospodinu svoju zahvalnu pohvali za dar koji učinio svojoj Crkvi i, u isto vrijeme, svojom zagovornom molitvom podržati osobu i djelo koje vršio papa Franjo u korist mira, bratstva i solidarnosti prema siromasima“, kazao je apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini.
U prigodnoj homiliji na talijanskom jeziku nuncij Pezzuto najprije se osvrnuo na misni odlomak iz Evanđelja po Luki (18,9-14) u kojem Isus iznosi prispodobu o molitvi farizeja i carinika u hramu nakon koje carinik, koji je molio udarajući se u prsa, odlazi opravdan kući, a ne farizej koji je zahvaljivao Bogu što nije kao ostali ljudi.

Farizejeva i carinikova vjerska praksa 

„Današnja čitanja daju nam do znanja da se ta pitanja ne uzimaju zdravo za gotovo a u evanđeoskoj prispodobi koja nam se nudi vidimo dvije vrste vjerske prakse: 1. Farizejeva: njegova molitva, na način na koji je formulirana ističe neke bitne aspekte njegove religioznosti. Kao prvo, prema farizejevom konceptu, Bog je savjesni računovođa koji u svojoj knjizi bilježi dobro koje ljudi čine. Zatim, sukladno toj rigidnoj računici, Bog bi trebao platiti čovjeku za dobro koje je učinio… Ukratko, farizejeva vjerska praksa je materijalistička i trgovačka, koja – kao takva – vrijeđa Boga i ljude, također jer se temelji na snažnoj svijesti o vlastitom neporočnom ja, koje se samoopravdava¸ a druge osuđuje“, kazao je apostolski nuncij te naveo drugu vrstu vjerske prakse.
„Tu je i carinikova vjerska praksa, koji – prema onome što se zaključuje iz njegovog načina molitve – usmjerava pažnju sa samoga sebe, sa vlastitog ja na Boga. Sebe smatra jadnim grešnikom, ne može spasiti samog sebe. Njegovo spasenje ovisi isključivo o Božjem opraštanju. Naime, ovdje imamo drugačiji koncept Boga i čovjekova odnosa s njim, kao i drugačiji koncept spasenja u odnosu na onaj farizejev”.

“Bog je Svet i Milosrdan, pred njim smo svi jadni grešnici. Carinikov duhovni inventar potpuno je prazan, a njegov životopis je neprihvatljiv: lopov je i kamatar, pijavica siromaha, škrtac i prevarant, itd. U carinikovu slučaju Bog nije savjesni računovođa koji je u svojim knjigama zabilježi dobro, a iznad svega zlo koje je ovaj počinio. Bog je za njega onaj koji oprašta. Stoga, carinikovo spasenje nije plod zasluga njegovih dobrih djela, jer on ima samo grijehe – kako navodi u svojoj molitvi. Naprotiv, spasenje je sama Božja milost i dobrota“, poručio je nuncij Pezzuto ističući da je potrebna „unutarnja i autentična religioznost, odnosno ona na koju se Isus poziva u prispodobi ukazujući na lik carinika: Isus nam zapravo ukazuje na religioznost koja svoj temelj ima u otkrivanju Božjeg milosrđa, koje se očituje upravo u Njegovoj osobi“.

Papa Franjo 6. lipnja 2015. pohodio je BiH i njezin glavni grad Sarajevo

Kardinal Jorge Mario Bergoglio izabran je za papu 13. ožujka 2013. na konklavama poslije odreknuća pape Benedikta XVI. Izabrao je ime Franjo te postao prvi rimski biskup u povijesti koji je uzeo to ime. Ujedno on je prvi isusovac izabran za papu, te je ujedno i prvi papa koji dolazi iz Latinske Amerike.
Papa Franjo 6. lipnja 2015. pohodio je Bosnu i Hercegovinu i njezin glavni grad Sarajevo te slavio misu i imao brojne susrete, izvijestila je u subotu 13. ožujka Katolička tiskovna agencija Biskupske konferencije Bosne i Herecegovine (KTA BiH).