Kardinal Erdő poručio je da katolici u Mađarskoj neumorno mole za proglašenje blaženim kardinala mučenika Mindszentyja.

“Pokušajmo u našem vlastitom životu slijediti vrijednosti koje je Mindszenty svojedobno svjedočio, čak i uslijed mnogih teškoća”, pozvao je.

Kardinal Mindszenty, koji se ubraja u važne mučenike Katoličke Crkve u srednjoj i istočnoj Europi u komunističko vrijeme, preminuo je 1975., u dobi od 83 godine, u izgnanstvu u Beču. Pokopan je najprije u štajerskoj bazilici u Mariazellu. U oporuci je zatražio da se njegovi posmrtni ostatci nakon pada komunizma prenesu u Ostrogon. To je učinjeno nakon povlačenja sovjetskih postrojbi iz Mađarske od 2. do 4. svibnja 1991.

Uz kardinala Erdőa, misu zadušnicu suslavili su nadbiskupi Vesprima György Udvardy, Jegara Csaba Ternyák, Kaloče Balázs Bábel i grkokatolički metropolit Fülöp Kocsis. Nazočio je i mađarski veleposlanik pri Svetoj Stolici Eduard Habsburg, kao i drugi predstavnici državnih institucija.

U misi slavljenoj na svršetku godišnjeg Mindszentyjeva pomirbenog hodočašća sudjelovalo je i 500 učenika, učitelja i roditelja sudionika biciklističkog hodočašća u Ostrogon, te veća skupina vjernika iz Vesprimske nadbiskupije koja ove godine slavi 80. obljetnicu Mindszentyjeva biskupskog ređenja.

Kardinal Mindszenty u zatvoru je doživio “potpuno izručenje, pri čemu može preživjeti i jačati samo najdublja vjera i najdublja svijest”, rekao je u propovijedi budimpeštanski pomoćni biskup Levente Balász Martos. Biskup Martos izvijestio je da je u proteklim mjesecima posjetio mnoga mjesta koja su povezana sa životom kardinala mučenika, među ostalima Jegersek, gdje je Mindszenty djelovao kao svećenik do imenovanja biskupom 1944. godine i gdje se danas nalazi njegov muzej, zatim zatvor u budimpeštanskoj ulici Conti, u kojemu je kardinal nakon presude 1948. proveo nekoliko godina.

“Nastojao sam uživjeti se u sve što je djelovalo na njega, u kakvim je sve različitim prilikama tražio i pronašao Božju pomoć”, rekao je mons. Martos.

Pojasnio je da od tada bolje razumije kako je kardinal Mindszenty mogao živjeti i raditi u okružju koje je bilo nasilno i ispunjeno mržnjom prema njemu. Kardinal Mindszenty je do kraja života “sve dublje doživljavao Isusovu istinu. To ga je pokretalo: ljubav prema Bogu i bližnjemu, predanje kršćanskoj vjeri i svome mađarskome identitetu ostalo je nepromijenjeno”, zaključio je.

Kardinala Józsefa Mindszentyja, koji je najprije od 1944. bio biskup Vesprima, a nakon toga nadbiskup Ostrogona, uhitili su 1944. fašisti. Oslobođen je 1945., a onda su ga 1948. zatvorili komunisti i u lažnom procesu osudili ga na doživotni zatvor.
Kardinal je oslobođen 1956. tijekom mađarskog ustanka. Nakon sloma revolucije pronašao je utočište u zgradi američke misije u Budimpešti, gdje je ostao 15 godina. Naposljetku je Vatikan, uz pomoć nekoliko diplomatskih misija tadašnjeg bečkog nadbiskupa kardinala Franza Königa, ishodio njegov odlazak u Beč, gdje je živio od 1971. godine.

Kardinal Mindszenty preminuo je 6. svibnja 1975. u bolnici milosrdne braće u Beču kao umirovljeni ostrogonski nadbiskup. Iako je bilo nejasnoća u vezi njegovoga odreknuća od službe, papa Pavao VI. je novog nadbiskupa imenovao nakon Mindszentyjeve smrti.

Postupak za proglašenje blaženim kardinala Mindszentyja pokrenut je 1993. godine. Papa Franjo priznao je 2019. njegovo junačko mučeništvo, što zajedno s priznavanjem čuda predstavlja preduvjet za beatifikaciju. Proteklih godina je pokrenuta istraga dvaju mogućih ozdravljenja na zagovor kardinala Mindszentyja, izjavio je vicepostulator za kauzu beatifikacije i predstavnik Mindszentyjeve zaklade Gergely Kovács, u razgovoru za Kathpress.

Jedan slučaj u Mađarskoj nije mogao biti potvrđen zbog objektivnih nedostataka u dokumentaciji, dok je u drugom slučaju, u Francuskoj, dotična osoba preminula.

Dokumentacija o Mindszentyjevu životu sve je opsežnija, rekao je Kovács. Očekuju se nova saznanja iz, u međuvremenu dostupnog, Vatikanskog apostolskog arhiva tijekom pontifikata pape Pija XII. Sad se jasnije može vidjeti razdoblje od 15 godina u kojemu je kardinal živio u američkoj misiji u Budimpešti, dodao je. Kovács smatra da su dokumenti iz arhiva potrebni da bi se moglo razumjeti tadašnju poziciju Vatikana.

Prema njegovim riječima, komunistički narativ o Mindszentyju bio je ključan do pada komunizma i na svjetovnoj i na crkvenoj razini. Još u vrijeme promjena, njegov nasljednik kardinal László Pacifik Paskai govorio je da je sam Mindszenty bio ključan uzročnik komunističkog progona Crkve. Od svih kleveta, ta je za Mindszentyja bila “najbolnija”, rekao je Kovács. Dodao je da danas o kardinalu i njegovu odnosu prema Crkvi vlada diferenciranija predodžba.

Pojasnio je da su povjesničari u međuvremenu rastumačili da se biskupske pozicije u komunističkim državama nisu odražavale na tlačenje Crkve. Crkva u Mađarskoj neko se vrijeme opirala, “a onda se predala i postala sluga državne sile”, tvrdi Kovács.

Kardinal Mindszenty, koji je došao do jasnog zaključka da se s komunistima ne može pregovarati, mnogima je bio trn u oku, a čak je i on podcijenio neljudskost komunista, naglasio je Kovács.

Prema njegovim riječima, čašćenje časnoga sluge Božjega Mindszentyja danas je vrlo živo u mnogim mađarskim mjestima. Cilj je to čašćenje ne ograničiti na naraštaje koji su doživjeli kardinalovo vrijeme. Stoga Mindszentyjeva zaklada podupire molitvene devetnice, hodočašća i redovite mise i mnoge inicijative usmjerene prema mladim ljudima, među ostalim literarna natjecanja i blog s kratkom Mindszentyjevom biografijom, namijenjen mladima.