U srcu Papina putovanja je pomirenje i iscjeljenje. Mons. Poisson, biskup Saint-Jérôme-Mont-Lauriera, kazao je kako je taj povijesni posjet pape Franje dio niza gesti koji su kanadski biskupi zatražili prošloga rujna. Naime, želja je potaknuti ozračje pomirenja s braćom i sestrama u domovini. Kako je rekao biskup Poisson, rezidencijalne škole mračno su razdoblje kanadske povijesti.

Susret u Vatikanu u ožujku i travnju

Biskupi su počeli raditi uz autohtone narode počevši od grupa za slušanje na terenu. U prosincu 2019., biskup Poisson počeo je razgovarati sa Svetim Ocem o mogućnosti da jedna delegacija domorodačkih naroda otputuje u Vatikan te o njegovu posjetu zemlji. Posjet je već 2015. zatražila Kraljevska komisija za istinu i pomirenje, pod pokroviteljstvom Vlade, a Papa je tada bio oduševljen, objasnio je mons. Poisson.

Susret s domorodačkom delegacijom u Vatikanu ostvario se ove godine u ožujku i travnju nakon odgode zbog pandemije. Prva je to bila gesta pomirenja, a odgoda je samo povećala interes delegacije, tako da je 1. travnja 2022. bilo prisutno više od 150 ljudi. Kako je objasnio mons. Poisson, bila je to prilika da Papa posluša svjedočanstva preživjelih, starih i mladih. Zatim je preuzeo riječ i u zajedništvu s nama, kanadskim biskupima, ispričao se za zlostavljanja koja su počinili članovi Crkve u tom povijesnom razdoblju, rekao je.

Znakovi pomirenja

Upisan u taj put je i Papino putovanje koje postaje još jedna gesta. Nosi znakove pomirenja, više nego isprike, jer je među nama, kazao je biskup. U jednoj će se bivšoj kanadskoj rezidencijalnoj školi susresti s preživjelima, a slavit će i misu na blagdan sv. Ane, koja je važna za sve jer je simbolična figura za domorodačko stanovništvo, kazao je. Konkretne se to geste pomirenja, za koje se kanadski biskupi nadaju da će dovesti do realizacije njihovih projekata zajedno s autohtonim narodima.

Kako je rekao predsjednik Kanadske biskupske konferencije, odvojen je fond od 30 milijuna kanadskih dolara za potporu projektima međusobnog poznavanja, upoznavanja kulture, njihove duhovnosti i povijesti jer je, zapravo, cijelo kanadsko društvo vrlo daleko od stvarnosti braće i sestre, pripadnika autohtonih naroda i obrnuto. Naravno, rekao je biskup, ne možemo tvrditi da se dobro poznajemo. Ima puno posla i posjet Svetog Oca će nam pomoći.

Važnost teritorija

Valja istaknuti da putovanje pape Franje u autohtone krajeve ima simboličnu važnost za lokalne zajednice jer su domorodački narodi usko povezani sa svojim teritorijem. Za njih je to kolektivni, zajednički prostor, teritorij blizak prirodi. Stoga, objasnio je kanadski biskup, vrlo je važna činjenica da Papa stupa na to tlo kako bi im rekao „Ja sam s vama, volim vas i svi zajedno osjećamo što se dogodilo“.

Biskup Poisson je dodao i kako su odabrani različiti znakovi i simboli prigodom susreta, izrazi kršćanske duhovnosti koje će imati autohtonu boju i okus, osobito kroz plesove i glazbu. Sve su to geste pomirenja.

Svi su zainteresirani

U Kanadi postoji više od 600 autohtonih zajednica, podsjetio je mons. Poisson. Više od šezdeset pripada Prvim narodima; onda su tu Métisi, koji su organizirani u nacionalnu udrugu, a zatim su tu i Inuiti. Svi ti ljudi ne dijele istu kulturu ili isti jezik, svaki se razlikuje od drugoga. Svaki biskup u svojoj biskupiji ima veze sa zajednicom koja prebiva na njegovu području, objasnio je. Na primjer, autohtone zajednice više su koncentrirane na zapadu nego na istoku zemlje.

Među zajednicama su očekivanja općenito entuzijastična i pozitivna. Svi čekaju taj događaj. Neće svi sudjelovati, jer to nije moguće, ali svi su zainteresirani, rekao je mons. Poisson.

Bliskost na lokalnoj i državnoj razini

U području nacionalnih organizacija utječu i drugi aspekti. U krizi poput one koju je doživjela Kanada, savezna vlada jednako je uključena svojom politikom. Iz tog razloga, ruku pod ruku s vladom radimo na gestama pomirenja, kazao je biskup te dodao: Slijedimo našu pedagogiju, koja ne može biti državna, nego crkvena, a koja se sastoji u bliskosti s ljudima na lokalnoj i društvenoj razini.

Jezik budućnosti

Autohtoni narodi i dalje su diskriminirani u kanadskome društvu. Biskup Poisson izrazio je nadu da će Papin posjet doista biti daljnji korak koji će pomoći okrenuti stranicu.

Pritom, ne treba zaboraviti ono što se dogodilo u prošlosti, ne treba zaboraviti važnost isprika. Potrebno je učiniti konkretne geste pomirenja i tako napraviti prostor za život, za život danas i sutra, a za to postoji naš rezervni fond za razne projekte. Vjerujem da će Papin posjet omogućiti da okrenemo stranicu knjige koju nećemo zatvoriti, koju nećemo zaboraviti i ispisati novu stranicu s novim projektima. Moramo razmišljati drugim jezikom, jezikom budućnosti. U tom smislu Crkva predstavlja službu kanadskom društvu, jer cijelo kanadsko društvo treba pomiriti, rekao je biskup Poisson.