40. obljetnica dolaska Franjevki od Bezgrešne

Zagreb, (IKA) – Prije 40 godina sestre Franjevke od Bezgrešne stigle su iz Šibenika u Zagreb, a prije 35 godina započele su djelovati na zagrebačkom Pantovčaku. U povodu obljetnica održan je 15. studenoga u samostanskoj kapelici na Pantovčaku svečani program. Na početku programa pozdravnu riječ uputio je župnik zagrebačke župe sv. Kvirina, na čijem području se nalazi samostan, vlč. Franjo Tkalčec, koji je franjevkama zahvalio na požrtvovnom radu iz kojeg je iznikla i nova župa na Pantovčaku te im je poželio da i dalje budu pred Gospodinom otvorene za osluškivanje svih potreba na koje nailaze te da se znaju otvoriti svakom čovjeku po uzoru na sv. Franju i sv. Klaru. Potom je s. Valetina Mandarić iznijela kratki prikaz djelovanja sestara, istaknuvši kako su nikle prije 330 godina na sivome i neuništivom kamenu, siromašnom, a neraspadljivom. Zakoračile u četvrto stoljeće s Bogom kojemu smo se posvetile, u krilu Crkve s kojom smo postojano živjele; sljedbenice sv. Franje i duhovne kćeri majke Klare Žižić, vjekovima smo franjevački duh širile, s narodom smo zajedno živjele, trpjele i molile. Nikle smo u Šibeniku – gradu kojemu je vjera duša, istaknula je s. Valentina. Govoreći o dolasku franjevki u Zagreb, s. Valentina je istaknula kako su sestre 1963. uspostavile svoju prvu kuću u Zagrebu i to na Bukovačkoj cesti, a potom su kupile kuću i u Buconjićevoj ulici i tako započele svoj rad na području župe sv. Blaža. Kako je kuća u Buconjićevoj postajala sve skučenija, dio sestara preselio se u malenu kuću u Dubravi u Idrijskoj ulici. 1968. sestre svojim odricanjem i radom, ali i zalaganjem sestara u inozemstvu te kreditnim zaduživanjem kupuju nešto veću, ali trošnu kuću na Pantovčaku gdje uspostavljaju samostanski način života, počinju se baviti i pastoralnim radom, a u samostanu je blagoslovljena i polu-javna kapelica u koju su na misu dolazili i vjernici koji su stanovali u blizini samostana. Godine 1971. pristupile su adaptaciji i proširenju samog samostana i kapelice te su dobile adekvatniji prostor za stanovanje i rad. Tada su počele intenzivnije pastoralno djelovati, pripremaju vjernike na sakramente, uz katehizaciju organiziraju i susrete roditelja, mladih, a poseban naglasak stavljaju na duhovne vježbe za djevojke. Svoje djelovanje proširuju i izvan Zagreba te započinju s katehizacijom i vođenjem liturgijskog pjevanja u župi Novo Selo na Dravi. Dolaskom demokracije, sestre počinju s katehetskim radom i u zagrebačkim školama. Dana 4. lipnja 1999. na Pantovčaku se osniva nova župa sv. Kvirina, na što su redovnice vrlo ponosne, jer su tomu znatno pridonijele svojim radom. Nakon dolaska na Pantovčak otvorile su i dječji vrtić koji danas prima 65 djece. Započinju s njegovanjem bolesnih i nemoćnih po privatnim kućama, neke se zapošljavaju i u Domu umirovljenika u Klaićevoj, u bolnici Rebro i u Vinogradskoj bolnici. Za domovinskog rata franjevke su na svojoj brizi u skučenim prostorima samostana imale više od 20 prognanika iz Slavonije i BiH. No, uz katehetski, društveni i socijalni rad, sestarska kuća na Pantovčaku prvenstveno je kuća studija, u kojoj su mnoge sestre stekle svoje obrazovanje. “Pastoral, odgoj i obrazovanje, socijalno-karitativni rad, gostoprimstvo, osposobljavanje sestara, predstavljaju i danas prioritet u našem radu i djelovanju, ovdje na Pantovčaku. Duh služenja naše je temeljno opredjeljenje, u svim vremenima i okolnostima. Zahvalne smo Bogu što smo kroz 40 godina mogle svjedočiti soju opredjeljnost za čovjeka u potrebi. Vjerujemo, Onaj koji nas je pozvao s obale Jadrana na obale Save, budno i s ljubavlju pratiti naše korake. Potpomognute zagovorom Bezgrješne, nastavit ćemo svoj četverostoljetni hod noseći ljubav, mir i radost svim ljudima dobre volje jer, kako stoji u Himni naše Družbe, za Crkvu, narod naše je zvanje”, istaknula je s. Valentina. Svečani program svojom pjesmom i nastupom uzveličala su djeca iz vrtića Brat Sunce, koji sestre vode, same sestre svojim pjevanjem, dok su Gordana i Anđelko Krpan na glasoviru i violini izveli “Ave Maria” C. Gounouda, Martin Krpan je na violini izveo “Rigodon” J. P. Rameana, a Ida Gamilin-Končar na glasoviru je izvela “Passacagija” G. H. Haendla.