Argumenti HKR-a o osobama s invaliditetom u radosti vjere i konkretnosti Crkve

Koje su najčešće pogreške koje činimo u komunikaciji s osobama s invaliditetom? Kako ih ispraviti? Što radi Pododbor za osobe s invaliditetom na razini HBK, a kako takva tijela djeluju u drugim zemljama? O tome kao i o radostima i suodgovornosti vjernika s invaliditetom u Crkvi u emisiji “Argumenti” 23. svibnja govorili su predsjednica Pododbora za osobe s invaliditetom HBK Željkica Šemper, tajnica Vijeća HBK za laike Marija Žebec i voditelj Ureda HBK-a za život i obitelj Petar-Krešimir Hodžić, dr. med. Emisiju je uredila i vodila Tanja Maleš.

Konkretni trogodišnji pastoral na polju rada s osobama s invaliditetom na razini Hrvatske biskupske konferencije dao je novi zamah i pružio nove prilike. Tako je predsjednica Pododbora za osobe s invaliditetom, koji djeluje u sklopu Vijeća HBK za laike, istaknula kako se u protekle tri godine nastojalo usustaviti sve ono što se radi s osobama s invaliditetom s ciljem davanja smjernica za rad na župama da se osobe s invaliditetom mogu uključiti kako u svoje župne zajednice tako i u Crkvi. U tome kontekstu potiče se korištenje pravilne terminologije prema osobama s invaliditetom, pa je u izradi pojmovnik. Nastoje se objediniti sve vrste invaliditeta kao i prilagoditi kateheze za osobe s invaliditetom. Ono što sugerira Pododbor ide, kako je rekla Šemper, na višu razinu.

„Imamo potporu hrvatskih biskupa pogotovo sada kako je krenuo ovaj zamah s trogodišnjim pastoralnim ciklusom ‘Obitelji osoba s invaliditetom u krilu Crkve’. Prije su se osobe s invaliditetom osjećale zapostavljeno, teže su se mogle uključivati u župne zajednica te pogotovo u župna hodočašća. Sada se to mijenja”, rekla je predsjednica Pododbora za osobe s invaliditetom HBK. Naglasila je da je vjera na visokom mjestu kod osoba s invaliditetom koje su se prije teško uključivale u život Crkve zbog neznanja. U osvrtu na prisutnost Pododbora na događajima na razini sveopće Crkve rekla je da su hrvatski predstavnici među predstavnicima više od 30 zemalja, a svi zajedno tragaju i žele više i bolje. „Ono do čega se došlo i što se treba slijediti u svim biskupskim konferencijama, u mjesnim Crkvama, je rad na pristupačnosti – arhitektonskoj i komunikacijskoj, zatim rad na osposobljavanju osoba u pastoralu koje će raditi s osobama s invaliditetom, kao i razina teološke refleksije te aktivnog sudjelovanja u životu Crkve”, istaknula je.

Šemper je posvjedočila da u životu osoba s invaliditetom ima radosti i da taj život nije samo patnja. „Ta radost postoji, ali je i odgovornost na osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima da o tome govore. Invaliditet je poslanje. Osobe s invaliditetom imaju svoje poslanje. Voljela bih da se osobe s invaliditetom i njihove obitelji u teškim trenucima prisjete da je to njihovo poslanje”, naglasila je predsjednica Pododbora za osobe s invaliditetom HBK.

U kontekstu govora o dosad ostvarenim koracima po pitanju osoba s invaliditetom voditelj Ureda HBK-a za život i obitelj podsjetio je kako se započelo s obilježavanjem Međunarodnog dana osoba s invaliditetom 3. prosinca uz objavljivanje prigodne poruke, titlovani su video-zapisi iz kampanja Dikasterija za laike, obitelj i život Svete Stolice „Ja sam Crkva” i „Crkva je naš dom” koji su dostupni na You Tube kanalu Hrvatske katoličke mreže, održani su Nacionalni studijski dani „Obitelj osoba s invaliditetom u krilu Crkve” za djelatnike u pastoralu osoba s invaliditetom te obiteljskom pastoralu, osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima bio je posvećen XI. pastoralno-katehetski kolokvij za svećenike, imenovani su novi povjerenici za pastoral osoba s invaliditetom koji su uz postojeće krenuli s aktivnostima u svojim biskupijama a, uz ostalo, svibanjski broj liturgijsko-pastoralnog lista ‘Živo vrelo’ bio je posvećen osobama s invaliditetom.

„Zahvaljujući poduzetom kao i emisijama u programu HKR-a došlo je do veće senzibilizacije. Više se piše i govori ne samo u crkvenim nego i u svjetovnim medijima. Došlo je do unutarcrkvenog povezivanja onih koji se bave ili žele baviti pastoralom osoba s invaliditetom i njihovih obitelji”, rekao je Hodžić. Primijetio je kako nažalost ima i negativnih primjera kada se osobe s invaliditetom i njihove obitelji osjećaju marginalizirano, diskriminirano i isključeno iz života crkvene zajednice. Stoga je naglasio kako je „potrebno uzeti u obzir i pozitivno i negativno prilikom planiranja razvoja obiteljskog pastorala Crkve u Hrvatskoj kako nitko ne bi bio zaboravljen i isključen”.

Tajnica Vijeća HBK za laike istaknula je kako će se nastaviti s radom na promjeni mentaliteta, formaciji i traženju operativnih modela djelovanja. „Nastavit će se sa započetim katehezama za različite skupine oštećenja kao i s ciklusom emisija posvećenih osobama s invaliditetom. Nastavit će se i formacija osoba za rad s osobama s invaliditetom te senzibilizacija putem medija. Okupili smo udruge i pokrete kojima su u središtu osobe s invaliditetom i nastojat ćemo ih povezivati i dalje. Uvidjela se i potreba za uspostavom internetske stranice. Predviđeno je sudjelovanje na susretu u Rimu krajem travnja 2025. godine, a u pripremi je i nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji u Aljmašu koji će biti održan najvjerojatnije u 2026. godini”, rekla je Žebec.

U osvrtu na dobre primjere s prošlogodišnje konferencije u Napulju naglasak je stavila na sveobuhvatnu uključivost osoba s invaliditetom u radu konferencije, sudjelovanje brojnih biskupa, ali i dobru suradnju državnih i crkvenih institucija po pitanju osoba s invaliditetom. Žebec je zaključno posvjedočila kako susret s osobama s invaliditetom mijenja čovjeka, ohrabruje ga u svakodnevnim izazovima života i čini boljom osobom. „Osobe s invaliditetom vraćaju nas na temeljne postavke. Mislim da smo malo zatvoreni. Trebali bismo otvoriti svoje srce”, rekla je tajnica Vijeća HBK za laike.