Time je bistrička župna crkva 103 godine nakon proglašenja manjom bazilikom dobila grb. Izradio ga je vlč. mr. sc. Tomislav Hačko. Grb je predstavljen na novoj zastavi koja će se koristiti u svečanim prigodama, te će biti istaknut na nekoliko mjesta u bazilici.

U središtu plavoga štita nalazi se prikaz čudotvornog kipa Majke Božje Bistričke. Marija je prikazana frontalno, u svom tradicionalnom i prepoznatljivom ruhu, držeći dijete Isusa na desnoj ruci. Crna boja lica Isusa i Presvete Bogorodice vjerno odražavaju izgled drvenog kasnogotičkog kipa iz 15. stoljeća, koji je kroz povijest bio skrivan i ponovno nalažen, i koji se nalazi u središtu zavjetnoga oltara koji je 1715. godine podigao Hrvatski sabor.

Isus i Marija na glavama imaju krune kojima su okrunjeni u jubilejskom slavlju o 250. obljetnici svetišta Majke Božje Bistričke, a svečanost krunjenja kipa Majke Božje Bistričke odvijalo se prigodom hodočašća vjernika Zagrebačke nadbiskupije 7. srpnja 1935. godine. Marija je odjevena u bijeli plašt, simbol čistoće i čvrstoće, dok Isusovo ruho na sebi sadrži prikaze elemente hrvatskog identiteta: šahovnicu, koja označava neraskidivu vezu hrvatskog naroda s Isusom i Majkom Božjom, te stilizirani detalj licitarskog srca koje je tradicionalni simbol Marije Bistrice kao mjesta tradicije i topline hrvatskog srca koje se utječe Gospodinu po zagovoru Majke Božje.

Također, tim elementom ističe se i status Marije Bistrice kao marijanskog nacionalnog svetišta. Iza štita nalaze se oznake koje označavaju čast manje bazilike (umbraculum, ukršteni zlatni i srebrni ključ), titulu koju je crkvi svetišta dodijelio papa Pio IX. dana 4. prosinca 1923., te povezanost bazilike i Petrova nasljednika. Ispod štita, na bijeloj traci, ispisano je geslo na latinskom jeziku: Ave Maria. Taj se natpis nalazi na oltaru, ispod kipa Majke Božje, kao i iznad ulaza u baziliku. Čitajući grb u cjelini jasno se poručuje da vjernici u Mariji prepoznaju Isusovu i svoju Majku, kao i Kraljicu Hrvata kojoj se mole da im umnoži vjeru, učvrsti ufanje, obrati sve izgubljene i da ih preporuči svome Sinu.

Naslov basilica minor, koji rimski prvosvećenik dodjeljuje crkvama istaknute povijesne, arhitektonske i pastoralne važnosti, ne označava samo pasivno priznanje, već živu zadaću i odgovornost za sadašnjost i budućnost opće i mjesne Crkve. U Hrvatskoj postoji 12 manjih bazilika. Posljednja je taj naslov, ove godine, dobila crkva Hrvatskog nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu. Prva ga je, 1867., dobila katedrala sv. Stošije u Zadru. Potom je 1895. dodijeljen katedrali sv. Jakova u Šibeniku, a treća ga je dobila bazilika u Mariji Bistrici.

Dodjela naslova manje bazilike sa sobom uz određene obaveze donosi određena prava, liturgijske povlastice i insignije te posebne oproste za vjernike koji ih pohode. To je definirano postkoncilskim dokumentima Svete Stolice, posebno dekretom Kongregacije za obrede (Domus Dei, 1968.) te dekretom Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata De titulo Basilicae Minoris od 9. studenoga 1989., prenosi Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.

Tumačenje grba manje bazilike u Mariji Bistrici