U biskupiji Legnica, osobito u kotaru Boleslawiec, žive potomci doseljenih poljskih katolika, koji su 1946. godine morali napustiti svoje župe sjeverno od Banje Luke.

Biskup se susreo s većim brojem obitelji porijeklom iz svoje biskupije, koje su ga vrlo srdačno primile. I ovog puta boravio je u samostanu sestara Družbe klanjateljica Krvi Kristove u Boleslawiecu, koje korijene također vuku iz Banje Luke.

U subotu, 11. lipnja biskup je predslavio misu i podijelio sakrament svete potvrde mladima u župi Krzyżowa. Nakon mise susreo se u dugom prijateljskom razgovoru s umirovljenim legničkim biskupom Zbigniewom Kiernikowskim, koji je za tu zgodu došao iz Legnice, te sa skupinom svećenika i laika.

U nedjelju, 12. lipnja boravio je u župi Ocice blizu Boleslawieca. Ondje je, zajedno sa sadašnjim biskupom Legnice Andrzejem Siemieniewskim i desetak svećenika, slavio svečanu misu i sudjelovao u velikoj svečanosti otvaranja spomen-kuće jednog od budućih blaženika biskupija Banje Luke i Legnice, svjedoka vjere, vlč. Ante Dujlovića, župnika nekadašnje poljske župe Gumjera u prnjavorskom dekanatu, ubijenog „in odium fidei“ 11. srpnja 1943. godine.

U ponedjeljak, 13.lipnja biskup Komarica je predslavio svečanu koncelebriranu misu  u župi Lubań, a nakon mise i prigodne pobožnosti imao je dugo druženje i razgovor sa skupinom župnika iz tog mjesta i okolice.

Na svim misama biskup je imao prigodne propovijedi – vezane za konkretna liturgijska slavlja.

Bio je to ponovni dolazak banjolučkog biskupa u Poljsku, nakon dvogodišnje stanke zbog pandemije. U biskupovoj pratnji bio je mons. prof. dr. Karlo Višaticki.

Prije pandemije, tijekom posljednjih desetak godina, mons. Komarica bio je mnogo puta u tim i mnogim drugim poljskim župama, osobito onim gdje žive župljani porijeklom iz Banjolučke biskupije.

Biskupije Legnica i Banja Luka zajedno rade na procesu za beatifikaciju vlč. Ante Dujlovića. Osobite zasluge za to ima redovnica s. Magdalena Karaban iz Družbe Klanjateljica Krvi Kristove iz samostana u Boleslawiecu, koja je rođena 1940.godine u župi mučenika Dujlovića – Gumjeri, te vjernik laik Francisek Kvašnjak, također porijeklom iz Bosne.