U homiliji biskup je rekao kako ova današnja svetkovina govori o nekoliko važnih tema o kojima trebamo razmišljati: osobitoj važnosti intelektualaca i znanstvenika u vjeri, te univerzalnosti spasenja za sve, a ne samo za Židove, darivanju kao bitnom elementu element kršćanstva te kako kada čovjek susretne Krista, mijenja svoj život.

Osvrnuvši se na pročitano evanđelje, biskup je ustvrdio kako ono govori o mudracima s Istoka koji dolaze na kraljev dvor u Jeruzalem i traže novorođenoga kralja, ali ga tu ne nalaze.

U to vrijeme biti mudrac znači biti poklonik proučavanja starih knjiga, svemira i nebeskih pojava

“Zato se raspituju za mjesto njegova rođenja. I dolaze do kralja Heroda, koji se na tu vijest prestrašio jer je pomislio da bi mu neki novi kralj mogao biti konkurent, suparnik kojega bi se on htio riješiti. Zato lukavošću želi saznati mjesto rođenja novoga kralja i moli mudrace da mu dođu javiti za njega u povratku. Na kraljevom dvoru postoje svećenici i pismoznanci koji iz objave Pisma znaju da bi Betlehem mogao biti to mjesto rođenja Mesije. Znaju ali se ne pridružuju mudracima da mu se i oni pođu pokloniti”.
“Eto, zanimljivo: mudraci iz daleka traže Isusa da mu se poklone, a Herod koji je blizu ne samo da mu se ne želi pokloniti već ga želi ubiti, a židovski vjerski vođe znaju i ne čine ništa… Zanimljivo je mjesto intelektualaca i znanstvenika koje predstavljaju mudraci. Oni su zapravo mudroljupci, ali u to vrijeme biti mudrac znači biti poklonik proučavanja starih knjiga, svemira i nebeskih pojava. Oni su, pretpostavlja se, proučavali biblijske knjige Židova koji su bili u babilonskom ropstvu te svoje knjige tamo donijeli, a u kojima se navijestilo rođenje Mesije koje će zasjati kao jarko svjetlo u tami (Iz 9)”.

Znanstvena znatiželja dovela ih do Krista

“Oni su zapazili novu zvijezdu – za koju danas astronomi kažu da je to bila konjunkcija Saturna i Jupetra, što se događa svakih nekoliko stoljeća, i to su povezali s ovim proroštvom. Pošli su u židovsku zemlju i raspitivali su se o tome. Ta ih je znanstvena znatiželja dovela do Krista”.

Treba dakle, zaključiti kako su doista svi ljudi pozvani pokloniti se Kristu. Najprije tražiti ga i naći, a onda i pokloniti mu se. Priprosti pastiri predstavnici su onog mnoštva siromašnih, gladnih, bolesnih i grješnih ljudi koji su u velikom mnoštvu slijedili Isusa kada je obilazio gradove i sela i poučavao ljude, ali i kroz cijelu povijest Isusa su najprije slijedili ponizni i siromašni. A mudraci s Istoka predstavnici su i onih koji su među intelektualcima upoznali Krista i vjerovali. Tako su dokazali da se znanost i vjera ne isključuju, dapače da se mogu međusobno nadopunjati“, poručio je biskup.

Krist jedini pravi Kralj koji uvijek pobjeđuje

Govoreći o tome kako nas događaj poklonstva mudraca potiče na darivanje biskup je podsjetio na proroka Izaiju koji naviješta to darivanje kad kaže: Mnoštvo deva prekrit će te, mladih deva iz Midjana i Efe. Svi će iz Sabe dolaziti, donosit će zlato i tamjan i hvale navješćivati Gospodnje… „I samo evanđelje govori o darovima koje su mudraci donijeli Isusu: Uđu u kuću, ugledaju dijete s Marijom, majkom njegovom, padnu ničice i poklone mu se. Otvore zatim svoje blago i prinesu mu darove: zlato, tamjan i smirnu. Darovi su uvijek znakovi, oni u sebi nose znak koji je važniji od samog dara. Tako su stari tumačili ove darove mudraca: Taj tamjan sabski, zlato to navješćuje da Djetešce i Kralj je naš i pravi Bog, a smirna grob mu spominje.“ (himan Službe čitanja na Bogojavljenje)

“Time su, dakle, već mudraci s Istoka, premda pogani, ispovjedili svoju vjeru da je Isus i kralj i Bog te da će umrijeti i uskrsnuti. I mi kada darivamo Boga i naše bližnje, unesimo sebe i svoju vjeru u te znakove koji Bogu i drugima trebaju govoriti o našoj ljubavi, o nama samima koji se u tim darovima kao u znakovima darujemo“.
Usto, biskup je rekao i kako smo svi, osobito u ovim danima potresa i pandemije, pozvani biti svjetlo našoj braći i svijetliti Kristom koji je jedino pravo Svjetlo. „Kada on obasja naše duše, mi smo utješeni i ništa nas ne može pokolebati u nadi da će sve biti dobro, premda gledamo i stradale, ubijene i umrle, premda smo svjedoci rušenja kuća i naših crkava, premda smo tužni i bole nas sve ti događaji koji unose strah i nemir u duše ljudi. Mi usprkos tome nosimo nadu, vjerujemo u pobjedu dobra jer znamo da je samo Krist jedini pravi Kralj koji uvijek pobjeđuje“, zaključio je biskup.

Na misi bivša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i saborska zastupnica Marijanu Petir

Na kraju sve okupljene, kao i gošće bivšu predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović i saborsku zastupnicu Marijanu Petir, pozdravio je župnik Jakica. On je podsjetio kako će sva milostinja koja se skupi u nedjelju 10. siječnja biti usmjerena za pomoć stradalima u potresima. Jakica se osvrnuo i na aktualnu situaciju ohrabrivši okupljene. „Katedralu i crkve ćemo obnoviti, no još više moramo učiniti da obnovimo čovjeka. Nismo mi na Banovini jedanput ostali bez svega. Na nama svećenicima sada je velika odgovornost biti podrška čovjeku“, poručio je Jakica.

(SV)