Komentirajući probleme hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini te odgovarajući na pitanje koliko se Crkva u političkom kontekstu može i mora zauzeti kako bi se stanje popravilo u korist hrvatskog naroda, biskup Palić istaknuo je da je „Daytonski sporazum paralizirao Bosnu i Hercegovinu nakon zaustavljanja rata, a danas se taj sporazum tumači, primjenjuje i mijenja prema potrebi, i to, redovito na štetu Hrvata“. Citirao je jednog lokalnog političara koji je ovih dana spomenuo da je Bosna i Hercegovina tronožac i da ne može stajati na dvije noge. „Kad se dublje promisli, ta je tvrdnja točna. Opasno je ako se jednoj nozi na tom tronošcu sustavno reže dio po dio. I ne treba biti neki posebni politički analitičar da se primijeti kako se to sustavno događa hrvatskom narodu. U toj situaciji taj tronožac postaje vrlo nestabilan i nesiguran za sjedenje“, slikovito je opisao situaciju biskup Palić.

„Crkva se uvijek, u okviru svojih mogućnosti i svoga poslanja, zauzima za slabe i obespravljene, i to će činiti i ubuduće. Naravno da je u ovom kontekstu važno posvijestiti i svim katolicima koji su angažirani u političkom životu ove zemlje da im je dužnost i zadaća boriti se za dostojanstven život svakoga i da budu oni koji će vjerodostojno zastupati interese onih koji su im povjerili svoj glas i time i svoju budućnost stavili u njihove ruke“, rekao je mostarsko-duvanjski biskup.

Odgovarajući na pitanje kako vidi rješenje spora oko podjele župa u Hercegovini, tzv. hercegovačkog slučaja, biskup je istaknuo da postoji dekret Svete Stolice koji su svi dužni poštovati i provesti. „Taj dekret nije od jučer. Smatram da moramo pokazati svoju odgovornost i vjerničku zrelost u našem odnosu prema Svetome Ocu i Svetoj Stolici. Crkva u Hercegovini nije, ne želi i ne smije biti ‘solo igrač’ u svom ponašanju u odnosu na cjelokupnu stvarnost, život i uređenje Katoličke Crkve. Svako iskakanje iz ovih okvira čini nas sve manje vjerodostojnim pripadnicima Katoličke Crkve“, istaknuo je mons. Palić.

Komentirajući međugorski fenomen te odgovarajući na pitanje je li realna opcija da Međugorje bude proglašeno svetištem Kraljice mira, biskup je rekao da je Međugorje župa Mostarsko-duvanjske biskupije i kao takva dio te partikularne Crkve, a trenutačno je u njoj apostolski vizitator s posebnim ovlastima nadbiskup Henryk Hoser. Rekao je da će sigurno, kad za to dođe vrijeme, posjetiti tu župu. Pojasnio je da je privatno mišljenje i uvjerenje nadbiskupa Hosera, koje je izrekao u jednom intervjuu, da je „osobno i intimno uvjeren da Međugorje nudi jedan novi model nove evangelizacije“.

„Koliko mi je poznato, i biskup u miru mons. Ratko Perić je posjećivao župu Međugorje, ali i druge župe kojima upravljaju franjevci. Osobno se ne opterećujem toliko budućnošću u sadašnjim okolnostima. Moja je zadaća da kao pastir i po odluci i imenovanju Svetog Oca, u suradnji sa svećenicima, brinem za vjernike koji su mi povjereni. Što se samih događaja u Međugorju tiče, stav Biskupskog ordinarijata u Mostaru je jasan, izjava Biskupske konferencije iz Zadra iz 1991. je jasna, a konačnu odluku će donijeti Sveta Stolica. Kada? Vrijeme je u odnosu na vječnost nebitna kategorija“, zaključio je mostarsko-duvanjski biskup Petar Palić.