12. Dani hrvatskih svetaca i blaženika – Dan sluge Božjeg Antuna Mahnića

Svečanost je započela poetsko-glazbenim predstavljanjem sluge Božjeg Antuna Mahnića koje su izveli postulator Mahnićeve kauze vlč. Saša Ilijić, glumac Joško Ševo i glazbenici Maja i Slavko Nedić.

Zatim je biskup Petanjak, uz glazbenu pratnju obitelji Foretić, predvodio misno slavlje u Mahnićevu čast. Koncelebrirali su vlč. Ilijić, župnik križevačke župe sv. Ane Stjepan Soviček i kapelan Dominik Jaić. „Kad se nalazimo pred velikom ličnošću kao što je to bio sluga Božji Antun Mahnić teško je ukratko sažeti taj život koji je uistinu bio bogat i raznovrstan“, rekao je na početku homilije krčki biskup. Kako se nakon mise održavao okrugli stol na temu „Svetost i mladi“ biskup Petanjak je istaknuo tri karakteristike koje je biskup Mahnić stavljao na srce mladima i o kojima je pisao mladima dva mjeseca prije svoje smrti. Te tri karakteristike su zajedništvo, sakramentalni život i vjernost Crkvi na čelu s papom i o njima je biskup Petanjak govorio u svojoj homiliji.

Biskup Ivica Petanjak

Polazeći od sakramentalnog života rekao je kako euharistija zauzima središnje mjesto. Biskup Mahnić često govori, piše i potiče na pričest, primijetio je biskup Petanjak upozorivši pritom na dvije opasnosti. Jedna je da se euharistiju poznaje ali je se ne prakticira, jer od toga nema nikakve koristi, a druga je da se euharistiju ne poznaje nego se na misu ide iz nekog običaja ili tradicije, možda čak i svaki dan. „Ako smo svjesni što je euharistija, i ako se hranimo njome, onda možemo očekivati plodove. Zato što je euharistija najopipljiviji izraz Kristove prisutnosti u svijetu. No, ako je pričest za čovjeka tek običaj, navada ili čak i magija, plodova ne može biti. Krist u euharistiji pretvara nas u sebe. Kada primimo tijelo Kristovo, u sebe smo primili sav svijet“, rekao je biskup Petanjak. U euharistiji, nastavio je, primamo Krista kako bismo i mi postali poput Krista. To je to pobožanstvenjenje, da mi budemo svaki dan što sličniji Isusu Kristu, da Isus Krist iznutra nas obnavlja na onu sliku na koju smo stvoreni od postanka svijeta, a stvoreni smo na sliku Kristovu.

Mahnić, nastavio je, govori o euharističnom kraljevstvu, a temelj toga Kraljevstva je poniznost jer je prilika kruha u koju se zaodijeva Krist vrhunac poniznosti Isusa Krista. Svaki Isusov korak na zemlji sve je dublje i dublje poniženje: iz Boga u čovjeka, rađa se kao nejako dijete i živi život kao svaki čovjek da bi na kraju umro kao zločinac na križu, dakle od Boga do čovjeka, od čovjeka do roba – pere noge učenicima – te ostavlja samoga sebe pod prilikama kruha i vina. Sada Isus čini korak dalje, ide iz čovjeka u materiju, u kruh, to je na našoj ljestvici niže od živoga bića, a onda iza toga dopušta da bude u bescjenje razapet, izrugan, ponižen na križu. To je to Isusovo euharistično nebesko kraljevstvo. Biskup Mahnić vidi u tome euharističnom kraljevstvu najveću poniznost Isusa Krista.

Sluga Božji Antun Mahnić, portret

Vjernost Crkvi i zajedništvo neće nitko izgraditi ako nema ovoga euharističnoga kraljevstva Kristova u sebi, ako nema ovoga shvaćanja i krepostî koje proizlaze iz euharistije, primijetio je biskup Petanjak. Govoreći o vjernosti Crkvi na čelu s papom biskup Petanjak je primijetio kako se u zapadnom svijetu ljudi lako ispisuju iz Crkve i kritiziraju i govore protiv Pape te je vjernike pozvao da ne kritiziraju sve oko sebe nego prepoznaju u svakom čovjeku ono dobro i pozitivno što svaki u sebi nosi. „Sve što je Mahnić izgradio, proizašlo je iz euharistijskog Krista. Pa onda i zajedništvo i vjernost Crkvi. Kad se ljudi danas ispisuju iz Crkve uglavnom to čine ili zbog novca ili zbog sablazni koje smo priredili mi iz Crkve. Ali Isus se nije ispisao iz Crkve zbog sablazni koje smo stvorili mi ljudi, već se radije popeo na križ da bismo se obratili. Lako je kritizirati, osuđivati, progoniti, puno lakše nego biti ponizan, strpljiv, skroman, samozatajan. Ali za nas je bolje da gledamo pozitivno u čovjeku, da tražimo makar grumen zlata u svakome čovjeku, kako nas je bio poučio sv. Leopold Mandić“, rekao je biskup Petanjak dodavši: “Onaj koga je euharistija odgajala i koga euharistija svakodnevno hrani moći će prihvatiti i Crkvu takvu kakva jest jer je za takvu Crkvu Krist umro na križu, nije birao i nije uvjetovao.”

Na kraju je biskup Petanjak govorio o trećoj karakteristici – zajedništvu, rekavši kako je to plod, vrhunac sakramentalnoga života i prihvaćanja svoje braće i sestara u toj Crkvi, takvi kakvi jesu, drugi i drugačiji nego što sam ja. Samo onaj koji živi od euharistije, samo onaj koji ljubi svoju braću i sestre, samo onaj koji ljubi Crkvu taj će moći izgrađivati zajedništvo. Bez ovoga temelja nema nikakvoga zajedništva i jedinstva, istaknuo je. Zajedništvo može izgrađivati samo onaj koga je oblikovao euharistijski Krist, tko je u sebi izgradio euharistijske karakteristike Mahnićeve poniznosti krotkosti, poslušnosti, strpljivosti, samozataje, požrtvovnosti. Na tome se temelju može shvatiti i do kraja razumjeti i lik sluge Božjega Mahnića koji sve što je gradio i izgradio, izgradio je iz euharistijskog Isusa Krista, rekao je biskup Petanjak u homiliji.

Obitelj Foretić glazbeno animira misu

Domaćini su na kraju euharistije izrekli posebnu zahvalu biskupu Petanjku koji je prije 12 godina na 1. Danima hrvatskih svetaca i blaženika otvarao Dane. Tada je kao kapucinski provincijal predvodio misu za drugoga hrvatskog sveca Leopolda Mandića.

Glazbeni obol misnome slavlju dala je raspjevana obitelj Foretić iz Zagreba.

Okrugli stol Svetost i mladi

Nakon mise održan je okrugli stol „Svetost i mladi“. Sudjelovali su biskup Petanjak, kipar Luka Krešimir Stipić, biciklist i putopisac Dario Juričević te voditeljica i novinarka Ivana Foretić. Svaki je od sudionika iz svoje životne situacije i perspektive osobno svjedočio svoju svakodnevicu i borbe kroz koje prolaze da bi se dosegnula svetost. U glazbenom je dijelu programa nastupio bogoslov Višeslav Foretić, a kroz program je vodila Lejdi Oreb.

Cjelokupan program iz križevačke župne crkve sv. Ane mogao se pratiti preko facebooka portala prigorski.hr, Hrvatskoga katoličkog radija i Radio Marije.