Na upit govori li Crkva dovoljno kad je u pitanju sve češće nasilje u hrvatskoj javnosti, biskup Križić rekao je da propovijedi nisu mjesto za te teme, jer “propovijedi su tumačenje Božje Riječi.” No, sumnje nema: „svako nasilje za Crkvu je zločin“, odlučno je odgovorio mons. Križić.

Govoreći o silovanju djevojčice u Zadru, upozorio je nadalje da nije moguće davati sudove dok nisu poznate sve činjenice: „Kada nemate uvid u cjelinu, onda je teško govoriti o konkretnom slučaju, premda ovdje, kad je u pitanju nasilje, jasno je da nema nikakvog opravdanja za nasilje“.

Biskup Škvorčević upozorio je da, kada Crkva komentira takve događaje, mora paziti na svakog čovjeka i pritom ostaje na evanđeoskoj razini: „Mi nismo pozvani osuđivati, to nije naša prva zadaća. Kad nam netko to dodjeljuje, moramo se distancirati i reći ‘Ne, ne! Naša zadaća je i u najtežim osobnim i zajedničkim situacijama promicati čovjekovo dostojanstvo, jer i onaj najgori ima svoje dostojanstvo’“.

Na pitanje hoće li Crkva, nakon Sinode o Amazoniji, mijenjati neke disciplinske odredbe, uvesti primjerice ređenje oženjenih muškaraca, požeški biskup primijetio je da se prema tom smjeru ide u situacijama u kojima nema dovoljno zaređenih svećenika: „Možemo očekivati da će biti zaključeno da ‘provjereni oženjeni muževi’ mogu biti zaređeni za katoličke svećenike“.

Upitani podržavaju li moguće ukidanje Dana neovisnosti, biskupi su rekli da u te teme ne ulaze, dok – na također upit – o današnjem sukobu u Vukovaru oko korištenja ćirilice kao zakonom propisanog pisma za taj grad, požeški biskup pozvao je da se zakon razumno primjenjuje. Nije mudro inzistirati na primjeni zakona po svaku cijenu. „Staro je rimsko načelo da kad počnete utjerivati najveće pravo i najveću pravdu, dogodit će se da ćete napraviti najveću nepravdu. Potrebna nam je mudrost da se na postojeće, nezacijeljene rane ne otvaraju nove rane. Prvo nam je pitanje kako liječiti situaciju. Postoji pitanje ćirilice, ali smatram da se doista i tom pitanju može pristupiti s osjećajima za obje strane“, mišljenja je biskup Škvorčević.

Dok je o aktualnom štrajku učitelja izjavio: “Traženje vlastitih prava svakoga radnika, osobito onih koji smatraju da su zakinuti, legitimno je pravo svakoga i s naslova vjere on to smije učiniti”. No isto tako biskup je rekao da učitelji katoličkih škola nisu u štrajku: „Mi kao vjernici solidarnost možemo i trebamo iskazivati prema takvima na drugi način, ne isključujem ni ovaj, ali prvenstveno na drugi način koji nije štrajkaški, a postoje ti drugi načini i druge mogućnosti“.

Zamoljen da objasni zašto se biskupi sastaju s predstavnicima Vlade, mons. Škvorčević je napomenuo da dijalog mora postojati uvijek i na svim razinama: „Mislim da smo toliko odrasli u našoj demokraciji da znamo da je njima povjerena briga za opće dobro s političke razine, ali biskupi i Crkva imaju brigu za tog istog čovjeka sa svojih polazišta Crkve i vjere. Zašto bi bilo loše da se susretnu nositelji odgovornosti na političkoj razini i nositelji odgovornosti na duhovnoj razini za istog čovjeka u Hrvatskoj? Zašto bi to unaprijed bilo loše?“.