Misu je predvodio predsjednik BK BiH vrhbosanski nadbiskup metropolit kardinal Vinko Puljić u zajedništvu s apostolskim nuncijem u BiH nadbiskupom Luigijem Pezzutom i svim članovima BK BiH: vrhbosanskim nadbiskupom koadjutorom i apostolskim upraviteljem Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tomo Vukšićem, banjolučkim biskupom mons. Franjom Komaricom, mostarsko-duvanjskim biskupom i apostolskim upraviteljem trebinjsko-mrkanskim mons. Petrom Palićem i banjolučkim pomoćnim biskupom mons. Markom Semrenom. Koncelebrirali su sjemenišni poglavari: rektor preč. Zdenko Spajić, vicerektor vlč. Oliver Jurišić i duhovnik don Milenko Krešić.

Riječi dobrodošlice kardinalu Puljiću, nunciju Pezzutu i svim biskupima uputio je rektor Spajić koji je najprije predstavio bogoslovsku zajednicu koja se ove godine sastoji od 12 bogoslova iz Vrhbosanske nadbiskupije, 4 iz Mostarsko-duvanjske, 2 iz Trebinjsko-mrkanske i 1 iz Banjolučke biskupije. Naglasio je da se ovi mladići spremaju za svećeništvo u vremenima koja postavljaju nove i drugačije izazove nego što je to nekada bilo. Stoga je nužno stvoriti uvjete koji će im omogućiti kvalitetnu pripravu jer se odgoj ne sastoji samo od upoznavanja onog što piše u dokumentima, niti samo od poticajnih riječi koje im se upućuju nego od cjelokupnog odgojnog okruženja.

Prigodnu homiliju izrekao je biskup Semren koji je pozdravio sve nazočne te kazao da je „riječ života“, koju sv. Pavao spominje u poslanici Filipljanima (Fil 2,12-18), zapravo „Riječ Božja“ koja „daje život, slobodu i radost“ i s kojom se čovjekov pogled čini „živim, osobnim, privlačnim i dubokim, vodeći ga u život s Gospodinom raspetim i uskrslim, u život s njime tamo gdje on stanuje“.

Osvrćući se na pročitani evanđeoski odlomak (Lk 14,25-33) u kojem Isus kaže da onaj koji ne nosi svoj križ i ne ide za njim, ne može biti njegov učenik, biskup Semren kazao je da Isusovo djelovanje opisano tu ne sliči „’kampanji za izbore’, gdje svaki kandidat obećava ‘more i brda, kule i gradove’“, već da Isus naprotiv traži da se odreknemo „svake posesivne ljubavi, svih ljudskih sigurnosti kako bi se moglo ići putem velikodušne ljubavi, oslanjajući se na Isusa koji nas nikada ne napušta“. „Isus nas ovim ne lišava osjećaja (afekata) nego nas želi dovesti pravoj ljubavi. Radi ovoga trebamo biti odlučni u nošenju svoga križa za njim“, kazao je biskup Semren koji je pojasnio da „Isus traži od svojih sljedbenika da nikakvu drugu ljubav ne pretpostave ljubavi prema Bogu: ni roditeljsku, ni zaručničku, ni bračnu, ni prijateljsku, ni onu prema vlastitoj djeci“.

Kazavši da Isus „upozorava da odluka koju trebamo donijeti kao njegovi učenici, mora biti ozbiljna, utemeljena i isplanirana“ što, kako je pojasnio biskup Semren, „znači da se ne smijemo ni precjenjivati niti podcjenjivati, nego se trebamo ispravno procijeniti i odvagnuti svoje snage i mogućnosti: možemo li graditi takav život i možemo li voditi takvu borbu“.

Istaknuo je da „raspoznajni znak Isusova učenika“ jest križ, odricanje i tiho umiranje cijeloga života. „Tko nije spreman na to, ne može biti Isusov učenik. Trenutak je da se upitamo: Jesmo li zaista spremni sve dati, Isusu sebe darovati, ne tražeći ništa za uzvrat?“, zapitao je biskup Semren.

Govoreći o sv. Karlu, kazao je da ga je smrt starijega brata sveca potresla toliko da je odlučio postati posve drugi, još bolji čovjek. „Započeo je samotnički, strogi isposnički život. Više se nije predavao nikakvim ispraznostima. Velikim mu je prijateljem i savjetnikom postao sveti Filip Neri. Sve je učinio da bude dobar svećenik, a onda i biskup“, kazao je biskup Semren ističući veliku zaslugu sv. Karla da se, nakon brojnih pregovora, uspjelo nadvladati brojne diplomatske i organizacijske poteškoće te nastaviti i dovršiti obnoviteljski Tridentski sabor. Dodao je i da je preporodio Milansku nadbiskupiju neumorno obilazeći povjereno mu stado i održavajući brojne sinode. „Bio je svjestan da tko ne sluša Boga nema što ni čovjeku reći“, kazao je, između ostaloga, biskup Semren. Pozvao je potom nazočne da razmišljaju o tome, koliko bogatstva Bog dariva, te o načinu na koji je sv. Karlo pokazao kako ih razviti i ugraditi u svoj život.

„Svjesni veličine svoga poziva i istovremeno svojih slabih snaga pokušajmo usvojiti duh velikog svetog Tome Akvinskog, a to je duh i sv. Karla, koji je molio: ‘Bože, samo tebe tražim!’“, pozvao je na kraju biskup Semren.

U skladu s dugogodišnjom tradicijom, biskupi su se zadržali na doručku i kraćem susretu, a napravljena je i uobičajena zajednička fotografija, izvijestila je Katolička tiskovna agencija BK BiH.