U povodu objavljivanja Godišnjeg izvješća za 2019. Međunarodni Caritas održao je konferenciju na kojoj su glavni govornici bili predsjednik i generalni tajnik Međunarodnog Caritasa, kardinal Luis Antonio Gokim Tagle i Aloysius John. Govornici gosti bili su predsjednik Južnoafričkog Caritasa kardinal Wilfrid Fox Napier i ravnateljica Libanonskog Caritasa Rita Rhayem.

Na konferenciji je napravljen osvrt na trenutnu situaciju prouzročenu pandemijom koronavirusa. Također je skrenuta pozornost na posljedice ekonomskih sankcija bliskoistočnim zemljama. Upućen je i poziv na oprost međunarodnih dugova siromašnim zemljama.

Kardinal Tagle uputio je poruku nade. Također je pozvao na globalno primirje te na oprost međunarodnih dugova najsiromašnijim zemljama. Taj će prijedlog biti upućen i ministrima financija skupine G20. Istaknuo je kako se oprostom dugova mogu spasiti milijuni života.

Aloysius John, istaknuo je žene, djecu i starce kao najranjivije skupine koje su već „teško ugrožene ratovima, napetostima, fundamentalizmom, a sada i Covidom-19“. Upozorio je kako „sankcije stvaraju plodno tlo za terorizam“ dok ljudi bježe iz takve situacije te nezakonito emigriraju u susjedne zemlje i Europu“. Na kraju izlaganja zaključio je kako je „borba protiv gladi, siromaštva i nepravde ključni cilj za postizanje dobrobiti najranjivijih i očuvanja njihovog dostojanstva.

Kardinal Napier kao jedan od glavnih problema koji se otkriva uslijed pandemije istaknuo je političke odnose između afričkih zemalja i međunarodne zajednice. „U većini slučajeva odnosi su mutirali od kolonijalne okupacije i kontrole do prividne slobode koju karakterizira gotovo potpuna ovisnost o bivšim okupatorima.“

Osvrnuvši se na ono što Caritas i Crkva mogu učiniti u borbi protiv Covida-19 i njegovih posljedica kardinal je naglasio kako je potrebna „globalizacija solidarnosti“, na što je pozvao još sv. Ivan Pavao II.

Ravnateljica Libanonskog Caritasa Rita Rhayem kazala je kako se Libanon suočava s najgorom ekonomskom situacijom u povijesti; mnogi ljudi su nezaposleni i na rubu su siromaštva. Istaknula je kako je kriza uzrokovana nizom činitelja dok većina međunarodne zajednice šuti. „Pomoć je povezana s reformama koje je teško postići ili zahtijevaju vrijeme, a u međuvremenu Libanonci plaćaju visoku cijenu. Izbjeglice i migranti pate.“ Navela je da je 60 % novčanih sredstava iz fonda za hitnu pomoć dodijeljeno izbjeglicama iz Sirije.

Naglasila je da je prisutnost Caritasa „poziv međunarodnoj zajednici da gleda onkraj ekonomske krize i pogleda na humanitarnu krizu“.

„Posljednji mjeseci bili su izazovni za Libanonski Caritas“, istaknula je te je dodala kako su podijeljene tisuće paketa hrane i toplih obroka. Napomenula je da je sve teže doći do hrane, a nedostaje i medicinske opreme. „Nažalost, borimo se protiv dvije pandemije: pandemije koronavirusa i pandemije gladi. Covid-19 nije naš prioritet“, istaknula je. Na kraju je naglasila kako „mnogi ljudi mijenjaju svoju odjeću i obuću za hranu“.

Generalni tajnik John naveo je i konkretne poteze Caritasa u borbi protiv pandemije. „Međunarodni Caritas od početka se priprema za odgovor na Covid-19“ kazao je te dodao kako se s Dikasterijem za promicanje cjelovitoga ljudskog razvoja nalazi na prvoj crti obrane.

Zajedno financiraju 25 projekata kojima žele učiniti prvu gestu solidarnosti prema najranjivijima. Kroz te projekte pomažu 7.5 milijuna ljudi u 25 zemalja. Osiguravaju im hranu i osnovne potrepštine za dostojanstven život što je istaknuo papa Franjo.

Dodao je kako su ostale organizacije Caritasa diljem svijeta s 12 milijuna eura preko raznih programa pomogle 15 – 16 milijuna ljudi. Kao primjere naveo je pomoć Rohindžama u Bangladešu, stanovništvu u Brazilu i Venezueli te u središnjoj Africi.