„Ove godine oko pomoć i usluge nadbiskupijskog Caritasa primalo je oko 3600 korisnika,  od kojih polovica redovito prima pomoć u hrani i odjeći. Broj korisnika raste i na mjesečnoj razini Caritas podijeli oko 200 paketa hrane, 60 paketa mesa, 15 medicinskih kreveta, 7 ortopedskih pomagala te novčanu pomoć za troškove stanovanja i režija“, rekla je ravnateljica nadbiskupijskog Caritasa Marijana Medanić.

Od značajnijih projekata izdvojila je „Zaželi – prevencija institucionalizacije“, koji se provodi u suradnji s Gradom Rijekom. Kroz ovaj projekt zaposleno je deset žena koje pružaju potporu sedamdeset korisnika u njihovim domovima i podršku u svakodnevnom životu. S Gradom Rijekom ostvaren je još jedna suradnja kroz nastavak djelovanja Razvojno-integracijskog centra sv. Vid, koji se pokazao ključnim za integraciju, pomoć i podršku raseljenim osobama iz Ukrajine. Medanić je spomenula i projekt „HODI va Caritas“, financiranim sredstvima Ministarstva poljoprivrede i Europskih fondova za oporavak i otpornost. Njime su osigurana sredstva za obnovu skladišnog prostora namijenjenog isključivo za hranu, čime je dodatno unapređeno djelovanje u distribuciji pomoći.

Osim pomaganja najranjivijim skupinama, Caritas svoj rad usmjerava i prema mladima. „Posebno smo ponosni na projekte usmjerene na mlade, koje želimo nastaviti razvijati i unapređivati. Jedan od takvih projekata, Moja obitelj ili Mobitel, je uspješno završen, kroz koji je oko 500 krizmanika i njihovih roditelja s područja Riječke nadbiskupije sudjelovalo u radionicama. Radionice su bile posvećene osvješćivanju problema ovisnosti o mobilnim uređajima i internetu, kao i njihovim negativnim posljedicama na obiteljsku dinamiku i svakodnevni život“, rečeno je na konferenciji.

„Osim toga, realizira se program stipendiranja učenika i studenata. Njime je Caritas prošle godine  stipendirao 28 mladih, a ove godine, zahvaljujući donacijama tvrtki s našeg područja, osigurali su već 15 stipendija“, poručili su te je Medanić uputila poziv tvrtkama i pojedincima da im se pridruže u financijskoj i materijalnoj pomoći mladima, kao i obiteljima koje su pogođene siromaštvom. „U idućoj godini želimo poseban naglasak staviti na rad s mladima te razviti programe kumstava, kojima želimo dodatno podržati socijalno ugrožene obitelji“, poručila je ravnateljica nadbiskupijskog Caritasa.

Na kraju, izdvojila je suradnju s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje (HZZ), koja je započela ovih dana s ciljem pružanja dodatne potpore mladim ljudima, nezaposlenim osobama, dugotrajno nezaposlenim osobama te osobama s invaliditetom koje žele pronaći zaposlenje.

Predsjednica udruge Depaul Hrvatska i voditeljica Kuće utočišta s. Veronika Mila Popić je najavila dva projekta: prevenciju beskućništva i rad sa zatvorenicima i bivšim zatvorenicima kroz pružanje cjelovite pomoći kroz program „Na putu nade“, a kojega je podržalo i nadležno ministarstvo. „Do uočavanje te potrebe došlo se u radu s osobama koje imaju iskustva boravka u zatvoru i cilj je da im se po izlasku preveniraju koraci koji bi ih doveli do beskućništva. S druge strane novi iskorak je projekt kojega pripremaju u Gospićko-senjskoj biskupiji. U Gospiću je planiran smještajni kapacitet, radna aktivacija i rehabilitacija. Pripreme su u tijeku i program bi trebao zaživjeti iduće godine“, rekla je.

Govoreći o djelovanju Kuće utočišta, čije usluge je ove godine koristilo 280 korisnika, što je također povećan broj u odnosu na protekle godine, potaknula je tvrtke i poslodavce da omoguće radna mjesta za osobe koje su prošle resocijalizacijske programe radne aktivacije Depaula Hrvatske.

To je istaknuo i voditelj Prihvatilišta za beskućnike „Ruže sv. Franje“ Pjer Orlić, rekavši da su korisnici ove karitativne ustanove uključeni u programe, žele raditi i žele da im se pruži prilika. „Trudimo se da ljudi kada napuste Prihvatilište, ne nađu se opet na ulici, nego da im se pruži prilika za novi početak“, rekao je te kao problem s kojim se u radu suočavaju naglasio neadekvatan prostor u kojemu je 14 kreveta, a u gradu je između 200 i 300 beskućnika. Izrazio je nadu da će im se u bliskoj budućnosti omogućiti bolji uvjeti rada.

Franjevački svjetovni red – Mjesno bratstvo Trsat osnivač je prihvatilišta, ali i Socijalne samoposluge „Kruh sv. Elizabete“ zahvaljujući kojoj 550 korisnika, odnosno obitelji, mjesečno dobije paket prehrambenih i higijenskih potrepština. Volonterska samoposluge Nela Pujić kazala je kako uz navedene korisnike, 60 beskućnika tjedno dolazi po svoj paket. Zahvalila je brojnim volonterima, njih 210, koji su u ovoj godini odradili 4200 volonterski sati te građanima i tvrtkama koji omogućavaju pune police Socijalne samoposluge. Upozorila je da namirnice pred istekom roka trajanja u nedovoljnoj mjeri se doniraju ovoj karitativnoj ustanovi, odnosno samo jedna tvrtka ih redovito dostavlja. „Velike akcije provode mladi, osobito u školama i vrtićima kroz projekt Mladi protiv gladi“, rekla je.

Istaknula je problem skladištenja i podjele odjeće zbog čega su istu prestali prikupljati,  a potreba postoji. Isti problem muči i Caritas jer odjeća koja im se donira, nerijetko je u neprikladnom stanju i bude za otpad. Razvrstavanje odjeće zahtijeva vremena i volontera te su Medanić i Pujić potaknule građane da ukoliko žele donirati odjeću, neka bude čista i nosiva. Trenutno odjeću prima samo Kuća utočišta koju vodi Depaul Hrvatska. Pujić je istaknula da su u potrazi za prostorom. Volontere koji bi odjeću dijelili korisnicima imaju, ali ne i skladišni prostor.

Rad riječkog hospicija „Marija Krucifiksa Kozulić“ predstavila je ravnateljica s. Leopolda Ivković.  Od otvorenja do danas, a što će u siječnju biti 12 godina, u hospiciju je boravilo preko 3200 pacijenata. „Ove godine u listopadu prvi puta organizirali smo Dan otvorenih vrata. U studenom je potpisan ugovor o proširenju suradnju hospicija i KBC-a Rijeka u vezi  pružanja pomoći djelatnika KBC-a prilikom rješavanja socijalnih pitanja pacijenata, psiholoških testiranja kandidata za radna mjesta kao i volontera te pružanja usluga stručne pomoći psihoterapeuta i psihijatra obiteljima s ciljem uspostave Centra za žalovanje. Nadamo se da će navedeni Centar početi iduće godine s radom“, rekla je s. Leopolda. Dodala je da je Grad Rijeka i ove godine u adventu ustupio humanitarni štand na riječkom Korzu i Koblerovom trgu na kojemu su se prikupljala sredstva za kupovinu medicinskog uređaja za detekciju vena.

Najdugovječnija ustanova čiji je osnivač Caritas Riječke nadbiskupije je Dom sv. Ana, za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja i koji djeluje punih 31 godinu. Ravnateljica Željka Frković istaknula je problem pronalaska smještaja za žene i djecu nakon izlaska iz sigurne kuće. „Velika poteškoća korisnica jest što i kamo kada izađu iz kuće. Stanova nema i stanovi su jako skupi. Diskriminirane su jer su samohrani roditelji i kada se jave stanodavcima i kažu da traže stan za sebe i djecu, tu se komunikacija zaustavlja“, upozorila je. S ciljem unapređenja standarda rada, izrazila je nadu da će, uz jednog psihologa koji u Domu sv. Ana radi s majkama i djecom, biti pružena specijalizirana pomoć u vidu još jednog psihologa koji će raditi samo s djecom. „Time bi se omogućio prekid transgeneracijskog nasilja, a što se može najbolje prevenirati radom s najmlađima“, rekla je Frković.

Koncem listopada 2024. godine obilježena je prva godišnjica rada Cjelodnevnog boravka pri Domu za osobe s demencijom. Ravnateljica Kristina Klanac Badovinac rekla je da je kapacitet od 15 mjesta popunjen i postoji lista čekanja što upućuje da je riječ o velikom javno zdravstvenom problemu. „Socijalne usluge Cjelodnevnog boravka imaju poseban značaj i učinak. Pomaže korisniku, a još više njegovoj obitelji koji su svakodnevno u balansiranju između privatnog i poslovnog života. Usluga Cjelodnevnog boravka odgađa institucionalizaciju, korisnici ostaju i dalje sa svojim obiteljima, usporava se tijek bolesti korisnika, a sami korisnici se integriraju u društvo, čime se kod većine njih prevenira usamljenost“, objasnila je.

Na kraju konferencije svi sudionici zahvalili su svima koji podupiru njihov rad te zaželjeli blagoslovljenu skorašnju svetkovinu Rođenja Gospodinova.