Crkva sv. Antuna Padovanskoga na Svetom Duhu postaje manja bazilika
Foto: Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca // kardinal Josip Bozanić i fra Miljenko Hontić
Zagreb (IKA)
Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić uručio je ministru Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca fra Miljenku Hontiću, u petak 16. rujna 2022., u prostorijama Nadbiskupskog duhovnog stola u Zagrebu, pristigli dekret Dikasterija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, o proglašenju župne i samostanske crkve sv. Antuna Padovanskoga na zagrebačkom Svetom Duhu manjom bazilikom.
„U Katoličkoj Crkvi bazilikom se nazivaju liturgijski privilegirane crkve. Razlikuju se basilicae maiores u Rimu, i basilicae minores, važne crkve u Rimu i drugdje po svijetu. Počasni naslov basilica minor od druge polovine 18. stoljeća dodjeljuje papa na prijedlog ordinarija crkvama većega značenja za neki grad i biskupiju. Drago nam je da su naša geografska lokacija, pastoral, kao i povijesni značaj prepoznati i uvaženi. To nam je samo još veći poticaj da se još više dajemo i služimo svome narodu kojemu smo poslani u konkretnom vremenu“, istaknuo je provincijal fra Miljenko Hontić.
Franjevci konventualci ove godine slave stotu obljetnicu osnutka Samostana Svetog Duha te devedeset godina od osnutka Župe sv. Antuna Padovanskoga. Idejni začetnici ideje o proglašenju manjom bazilikom bili su prijašnji gvardijan svetoduškog samostana fra Tomislav Glavnik te bivši župnik fra Roko Bedalov, dok je proces dokumentacije i preuređenje prezbiterija crkve vodio fra Zlatko Vlahek, doktor liturgike.
Župa i svetište sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu bit će 25. bazilika u Redu franjevaca konventualaca, treća u Zagrebačkoj nadbiskupiji i 10. u Hrvatskoj.
Nadnevak svečanog misnog slavlja o proglašenju manjom bazilikom crkve sv. Antuna Padovanskog bit će naknadno objavljen.
Franjevci konventualci u Zagreb su došli 1921. godine nakon progonstva iz Cresa, a samostan koji su podigli uz crkvicu Svetoga Duha 4. listopada 1922. godine, blagoslovio je tadašnji zagrebački nadbiskup Antun Bauer. Izgradnja crkve sv. Antuna započela je 1931. godine, u vrijeme obilježavanja 700. obljetnice Svečeve smrti. Istoimena župa osnovana je 1. siječnja 1932. godine, a prvu svetu misu u novoj crkvi predslavio je zagrebački nadbiskup koadjutor, danas bl. Alojzije Stepinac. Unutrašnjost crkve dovršena je 1984. godine. Crkvu je posvetio zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić 24. studenoga 1984.
Crkva je izgrađena prema nacrtu arhitekta dr. sc. Jurja Denzlera. Zamišljena je kao trobrodna bazilično monumentalna crkva, spoj baziličnog stila i modernog vala u graditeljstvu. Izvana je sagrađena od grubog kamena. Upravo taj grubi kamen predstavlja dušu hrvatskog naroda, koji je čvrstoćom i žilavošću prkosio nemilosrdnim udarcima povijesti.
Podijeli članak
