Dalj: Obilježena 35. godišnjica pogibije hrvatskih branitelja i civila
Foto: Nevenka Špoljarić / Molitva za pokojne u Dalju, 1. kolovoza 2026.
Dalj (IKA)
Svečanim komemoracijskim programom ispred Postaje granične policije Dalj u subotu, 1. kolovoza, obilježena je 35. godišnjica pogibije hrvatskih branitelja u napadu JNA i srpskih paravojnih postrojbi na Policijsku postaju Dalj 1991. godine. U napadu je poginulo 20 policajaca, 15 pripadnika Zbora narodne garde i četvorica pripadnika Civilne zaštite.
Zadušnica za pokojne te ukupno 193 žrtve ubijene na području Općine Erdut (Dalj, Erdut i Aljmaš) tijekom Domovinskoga rata služena je u crkvi sv. Josipa u Dalju, nakon molitve kod spomen-obilježja.
Program sjećanja na tragičnu pogibiju 39 pripadnika Policijske postaje Dalj započeo je u 9 sati ispred Doma kulture u Dalju mimohodom ratnih zastava do Postaje granične policije Dalj (Ulica Josipa Glibušića 1), gdje je održan središnji program u nazočnosti predstavnika državne i lokalne vlasti, udruga proizašlih iz Domovinskoga rata i građana. S pijetetom prema ubijenima pročitana su njihova imena, a njihove fotografije na zastavama u emotivnom su mimohodu pronijeli trkači Memorijalne utrke „Dalj ’91.“. Policijska klapa sv. Mihovil iz Splita otpjevala je hrvatsku himnu, minutom šutnje odana je počast poginulima te su izvedene prigodne skladbe, dok su polaznici Policijske škole ispred policijske zgrade u počasnom postroju držali fotografije s imenima poginulih. U utrci su sudjelovali pripadnici policije, vojske, Civilne zaštite i građani, simbolično odajući počast zaslužnima za obranu i slobodu hrvatske domovine. Ispred spomen-obilježja svečano su položeni vijenci i zapaljene svijeće.
U zajedničkom odavanju počasti sudjelovali su članovi obitelji poginulih branitelja i civila, potpredsjednici Vlade, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i ministar obrane Ivan Anušić, izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Stipo Rimac, glavni ravnatelj policije Nikola Milina, državni tajnici u Ministarstvu unutarnjih poslova, predstavnici Ravnateljstva policije, Ministarstva obrane, Ministarstva hrvatskih branitelja, Ravnateljstva civilne zaštite, Osječko-baranjske županije sa županicom Natašom Tramišak, Grada Osijeka s dogradonačelnikom Draganom Vulinom, Općine Erdut te braniteljskih udruga.
Na završetku komemoracijskoga programa kod spomen-obilježja molitvu za pokojne predvodio je generalni vikar Vojnoga ordinarijata u Republici Hrvatskoj mons. Ilija Jakovljević u zajedništvu s policijskim kapelanima iz Vinkovaca i Osijeka don Ivanom Begovićem i o. Stjepanom Harjačem, aljmaškim župnikom i upraviteljem Svetišta Gospe od Utočišta vlč. Tomislavom Ćurićem te mnoštvom vjernika.
U crkvi sv. Josipa u Dalju zadušnicu za poginule branitelje i policajce, civile i ratne stradalnike predvodio je, uz propovijed, mons. Ilija Jakovljević. U misnom zajedništvu na oltaru sudjelovali su kapelani policijskih kapelanija: o. Ivan Harjač, fra Ivica Kyril Pavlović, don Ozren Bizek, don Ivan Begović, osječki župnik vlč. Filip Perković i daljski župnik vlč. Ante Mihaljević. Liturgijsko pjevanje predvodila je Policijska klapa sv. Mihovil pod ravnanjem Dine Dabre, a misna čitanja pročitali su policijski načelnici Mato Topić i Marcel Štrk.
Uvodeći u propovijed, mons. Jakovljević naglasio je kako je „darovati život za drugoga najviše što možemo učiniti, a naši su branitelji dali svoje živote za nas koji danas živimo na ovim prostorima“, te kazao: „Sv. Tertulijan je rekao: ‘Krv mučenika sjeme je novih kršćana.’ Te iste riječi možemo primijeniti na naše branitelje: ‘Krv naših branitelja dar je našoj slobodi.’ Ovo što danas imamo, što jesmo i što želimo biti, treba promatrati kroz prizmu žrtve naših branitelja. Zato danas, dok obilježavamo 35. godišnjicu stradanja Dalja i njegovih žrtava, moramo cijeniti žrtvu onih koji su svoje živote dali za Domovinu, a to znači za svakoga od nas.“
Upućujući na prvo čitanje iz Knjige proroka Jeremije (Jr 26,11-16.24), propovjednik je protumačio što Jeremija poručuje onima koji traže njegov život – da poprave svoje putove i svoja djela te slušaju glas Gospodina, Boga svoga.
„Ove su riječi poziv svakomu od nas da promotrimo svoj život i dopustimo Gospodinu da nam govori. Kako je kobno kada slijedimo ideologije, kada mi, grešnici, pokušavamo odrediti što je put pravednika. Ovdje, u Dalju i Erdutu, kao i u cijelom ovom kraju, na svakom se koraku vide posljedice zla i mržnje. Jesu li popravili svoje živote oni koji su činili zlo u Dalju i slušaju li Gospodina? Ne znam. Oni nisu mjerilo našega ponašanja ni djelovanja, niti je njihov put naš put. Ono što znamo jest da nas njihove nanesene rane bole, ali oni nisu lijek našim ranama, nego Bog, kojega danas možemo slaviti zahvaljujući žrtvi naših branitelja.
Slušali smo u Evanđelju (Mt 14,1-12) kako Herod daje nalog da se pravedniku, Ivanu Krstitelju, odrubi glava zbog jednoga plesa. Kod Heroda se javlja grižnja savjesti, ali on postupa protiv svoje savjesti. Ima li grižnje savjesti kod onih koji su ovdje činili zlo? Herod nije mogao, odnosno nije htio, odustati od svoje zakletve, iako je dobro znao da čini zlo i nepravdu. To ga je neprestano progonilo jer zlo nikada ne može donijeti mir.“
Mons. Jakovljević zaključio je: „Najviše bi se slobodi trebali radovati upravo oni koji su sijali zlo i mržnju jer im je omogućeno izići iz svoga zla i živjeti u miru i pomirenju sa svojim susjedima Hrvatima. Ova komemoracija u Dalju i Erdutu, kao i mnoge druge, milosni su trenutci za obraćenje i kajanje, za povratak životu po savjesti. Ovo su trenutci da svi zajedno, i mi koji smo bili žrtve i oni koji su činili zločine, kažemo: nikad više ratu! Da iziđemo iz svojih podjela i različitosti te budemo nositelji Kraljevstva Božjega.
Dragi branitelji, drage ožalošćene obitelji, vaše su rane vidljive i možda se svakim danom sve teže nosite s njima jer osjećate njihove posljedice. Neka vaša bol bude poziv na život po savjesti; neka iz vaših rana poteče milost oprosta i suživota. Ne dopustimo da nas savjest progoni; ne dopustimo da vas postupci onih koji su pobili vaše muževe, očeve, sinove i kćeri obeshrabre ili potaknu na zlo. Njihova je krv dar našoj slobodi i poziv da tu slobodu živimo u miru. Živimo tu slobodu u miru i ljubavi! Neprijatelj bi bio najsretniji kada bi mogao izazvati u vašem srcu nemir, mržnju i osvetu kako bi mogao opravdati svoje zločine i čekati prigodu za nove. Oprostimo onima koji nam žele zlo jer zlo nikada nema posljednju riječ. Posljednju riječ ima Bog kojemu se molimo i u kojega vjerujemo.“
Na kraju mise domaći župnik vlč. Ante Mihaljević zahvalio je „na duhovnom zajedništvu i molitvi za pokojne, ranjene i stradale u ratnim strahotama te za Domovinu“ te je s posebnim poštovanjem pozdravio obitelji poginulih, ubijenih i nestalih branitelja te civilnih žrtava, predstavnike braniteljskih udruga, ministarstava, Hrvatske vojske i policije te sve koji su vjernički i domoljubno, čista srca, došli u Dalj na svetu misu i godišnje spomen-sjećanje.
„Svima nam je poznata strašna tragedija iz 1991. godine u Dalju i vrijeme okupacije, kada su u zlu koje se ovdje događalo ubijene 193 osobe – branitelji, muškarci, žene i djeca. Ne smiju nas zarobiti prošlost i mržnja jer čvrsto vjerujemo u Boga, koji je gospodar života i smrti, Boga koji nam je dao snagu da se vratimo na ove naše prostore, obnovimo svoje domove i, koliko je moguće, obnovimo normalan život u obiteljima. Dao Bog da plod i ovogodišnjega susreta, misnoga slavlja i molitve ispred policijske postaje uistinu bude još jača i življa vjera, snažnije domoljublje i čovjekoljublje. Neka nas to potakne da u tom duhu izgrađujemo život svojih obitelji, župne zajednice i Crkve u našemu narodu. Bez žive vjere doista je nemoguće sagledati svu strahotu rata, nemoguće je sa smislom gledati u budućnost. Jedino nam živi Bog daje snagu, nadu, radost i vedrinu“, naglasio je vlč. Mihaljević.
Zajedništvo je nastavljeno druženjem u župnom pastoralnom centru, nazvanom po daljskom župniku vlč. Josipu Paviću, koji je 1991. godine s više župljana uspio pješice kroz polja spasiti život, a preminuo je 1992. godine. Katolička crkva u okupiranom Dalju minirana je i srušena 17. svibnja 1992., a sadašnja župna crkva sagrađena je 2004. godine na temeljima srušene neogotičke crkve, s novim 37-metarskim zvonikom, te je posvećena 15. lipnja 2025. godine.







