Misa zahvalnica za sve koji su doprinijeli izgradnji kapele slavljena je u utorak 23. srpnja u Beit Sahouru, nekoliko kilometara od Betlehema. Fra Tomislav je rekao da je misa slavljena u „intimnom, skromnom krugu suradnika, djelatnika, lokalnih kršćana, radnika i franjevaca koji ondje žive“.

Razlog za to je ratno stanje u Svetoj Zemlji. O. Glavnik upozorio je da je situacija „dosta teška“. „Prostori i sveta mjesta koja mi hodočasnički posjećujemo su posve pusti“, dodao je.

Istaknuo je da najviše zabrinjava iseljavanje kršćana s područja Jeruzalema, Betlehema i Zapadne obale zato što nemaju od čega živjeti. „Živjeli su od turista i hodočasnika, bilo u uslužnim djelatnostima bilo da sami izrađuju suvenire i s time prehranjuju svoje obitelji.“

Stoga je pozvao na solidarnost i pomoć kršćanima Svete Zemlje, ponajprije financijski, uključivanjem u humanitarne akcije koje provodi Crkva, posebice putem Caritasa, ili pak vlastitim kanalima.

Kako je od početka godine, dok su trajali završni radovi na hrvatskoj kapeli, triput boravio u Svetoj Zemlji, fra Tomislav je ustvrdio da se ondje osjećao sigurno. Međutim, rekao je da nikomu ne može reći da pođe ondje. Ali, jeruzalemski latinski patrijarh kardinal Pierbattista Pizzaballa i Ministarstvo turizma Države Izrael pozvali su kršćane da dođu. To je prilika, dodao je, za doživjeti sveta mjesta na drugačiji način nego inače jer nema gužvi.

Kapela hrvatskih svetaca i blaženika trebala je biti blagoslovljena 9. studenoga 2023. godine što je odgođeno zbog oružanog sukoba Hamasa i Izraela koji je eskalirao u listopadu. O. Glavnik je kao novi termin blagoslova najavio tjedan prije korizme 2025. godine.

Od početne ideje projekt je priveden kraju za pet godina. Sama gradnja trajala je manje od dvije godine. Kapela hrvatskih svetaca i blaženika jedan je od novih bogoslužnih prostora namijenjenih hodočasnicima, uz postojeću kanadsku kapelu, na mjestu gdje je anđeo navijestio pastirima radosnu vijest o Isusovom rođenju. Ostale četiri kapele se još grade. Gradnja je dio većeg zahvata na lokalitetu koji godišnje posjeti oko 4 milijuna hodočasnika. Cijeli projekt uključuje preuređenje prostora franjevačkog samostana, obnovu arheološkog područja te, u nekoliko faza, izgradnju deset nacionalnih kapela – pet gornjih i pet donjih, sakristije i prostora za doček i osvježenje hodočasnika.

Kapele se grade prema projektu španjolskih arhitekata koji prate franjevce Kustodije Svete Zemlje. Prema njihovoj zamisli, simuliraju nekadašnje pastirske stanove u špiljama te su uklopljene u krajolik.

Hrvatska kapela izgrađena je od lokalnih materijala za što su se pobrinuli palestinski, kako je rekao fra Tomislav, vrsni majstori. Prostire se na više od 300 kvadratnih metara, s 250 sjedećih mjesta. Prostorom dominira drveni reljef s obje strane, rad akademskog kipara Ilije Skočibušića. S lijeve strane prikazana je vojska anđela na čelu s velikim anđelom glasnikom koji izgovara: „Slava Bogu na visini i mir ljudima dobre volje.“ S desne strane su hrvatski sveci, blaženici i vjernici koji koračaju, kao nekada pastiri, prema anđelovu svjetlu te na poklon novorođenom Isusu. Reljefi se spajaju u oltarnom prostoru gdje se Isus uprisutnjuje u prilikama kruha i vina.

Skočibušić je sa suradnicima reljef izrađivao sedam mjeseci u radionici u Tomislavgradu. Nakon što je rad u dijelovima prebačen brodom do Beit Sahoura, dva mjeseca ga je postavljao te je u posljednja dva tjedna izveo završne radove.

Materijal za oltar, ambon, vitraže, klupe i sjedala također je stigao iz Hrvatske.

Izgradnju su financirali Vlada Republike Hrvatske u iznosu od 450 tisuća eura i donatori, ponajprije umjetnici koji su se odrekli honorara i tako donirali opremanje unutrašnjosti u vrijednosti od 250 tisuća eura.

Da je kapela mjesto zajedništva Hrvata u Svetoj Zemlji svjedoči i vremenska kapsula koja je pohranjena pri blagoslovu početka radova 22. svibnja 2022. U nju su umetnuti simbolični znakovi koji predstavljaju identitet i naslijeđe hrvatskog naroda u Domovini i svijetu. Uz nju je pohranjena povelja na koju su se potpisali svi hodočasnici koji su sudjelovali u misi koju je tom prigodom predslavio umirovljeni splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić. Također, u zid je ugrađen kamen temeljac sa zagrebačke katedrale, koji je na Stepinčevo, 10. veljače 2020. blagoslovio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.