Mons. Zlatko Koren gostovao u emisiji "Aktualno" HKR-a

U razgovoru je bilo riječi o posebnim okolnostima u kojima je ove godine proslavljen blaženikov blagdan, medijskim napadima na ravnateljicu Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ i redovnu profesoricu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Alemku Markotić zbog sudjelovanja u euharistijskom slavlju ispred zagrebačke katedrale, neprolaznim porukama koje nam je ostavio blaženi Stepinac i povijesnim okolnostima u kojima je živio i djelovao.

Datum 10. veljače duboko je upisan u memoriju hrvatskog naroda

Mons. Koren je istaknuo kako je ovogodišnja proslava bila posebna po mnogočemu: po okolnostima u kojima živimo, po ranjenosti koju je izazvao potres, po svim mogućim stvarnostima koje čine neke nove okolnosti u kojima se nalazimo na ovaj ili na onaj način. Deseti veljače duboko je upisan u memoriju hrvatskog naroda.

Postoje dani kao i svi drugi, ali postoje dani koji obilježavaju gotovo sve naše dane, a taj 10. veljače doživljava jedan poseban procvat, on je nekako vezan usko uz rodno mjesto Alojzija Stepinca i uz zagrebačku prvostolnicu, majku svih crkava Zagrebačka nadbiskupija, ali ono što na poseban način raduje jest to da je proslava Stepinčeva već dugi niz godina ponajprije prisutna u našim hrvatskim katoličkim misijama koje su smještene gotovo na svim meridijanima i paralelama ove zemlje. Zatim, da se ta proslava širi po svim biskupijama i nadbiskupijama naše domovine i susjedne Bosne i Hercegovine te danas možemo sa sigurnošću reći da gotovo nema naše biskupije koja ne bi imala crkvu oltar ili neko privilegirano mjesto u kojemu se na poseban način moli za zagovor blaženoga Alojzija Stepinca i to nas raduje.

I papa Ivan XXIII. dao je svjedočanstvo o opredijeljenosti kardinala Stepinca i za Boga i za čovjeka

U razgovoru se mons. Koren prisjetio i nekih detalja vezanih uz ovogodišnju proslavu Stepinčeva, a tiču se posebno običnih vjernika koji su svojim jednostavnim gestama izrazili čašćenje blaženome Stepincu koje je duboko ukorijenjeno u hrvatskom vjerničkom puku. Tako je naveo primjer gospođe iz obližnje zagrebačke županije koja je došla pred katedralu te prišla kipu Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije kod katedrale, stavila podno njega Stepinčevu sliku i okitila je prekrasnim crvenim ružama i tu zastala na nekoliko trenutaka u molitvi.

„Tijekom cijeloga dana“, nastavio se prisjećati mons. Koren, „na trg ispred katedrale dolazili su vjernici, po dvoje, po troje, po četvero zastali trenutak, izmolili ili krunicu ili barem deseticu krunice i zatvorenih očiju promatrali u duhu onaj grob blaženog Alojzija Stepinca u našoj prvostolnici kao mjesto gdje se lakše spušta na koljena, gdje se lakše sklapaju ruke i gdje se lakše i zahvaljuje i moli“. Rekao je da su bile posebno dojmljive skupine vjernika iz Zagreba, svih životnih dobi, od djece u kolicima do starijih osoba, koje su se okupile kod Manduševca te neposredno prije mise u procesiji sa zastavama, poštujući epidemiološke vjere, došli na trg ispred katedrale.

Mons. Koren uputio je zahvalu svim sudionicima svečanoga slavlja. „Ona spremnost stajati, spremnost biti na hladnoći, ta velika žrtva je zalog da znamo koje su vrijednosti za koje se isplati živjeti za koje se isplati svjedočiti koje se isplati čuvati i koje se isplati darovati drugim naraštajima“, rekao je.

Podsjetio je nadalje na trodnevnicu uoči Stepinčeva održanu u crkvi Ivana XXIII., župi koja se prostire na dijelu nekadašnje župe Svetoga Mihaela u zagrebačkoj Dubravi koju je ustanovio upravo bl. Alojzije Stepinac. Podsjetio je mons. Koren kako je Ivan XXIII. dao snažno svjedočanstvo o opredijeljenosti našega danas blaženog Alojzija Stepinca i za Boga i za čovjeka i o njegovoj snažnoj povezanosti s Petrom. „Mi smo crkva svetoga Petra i naša povezanost s papom kroz sva stoljeća, od Ivana VIII. preko Ivana Pavla II. do pape Franje, je nešto što mi čuvamo, njegujemo i branimo“, rekao je mons. Koren.

Zahvalni smo Caritasu za sve ono što čini za dobro onih koji su u potrebi

U nastavku razgovora u emisiji Aktualno Hrvatskoga katoličkog radija osvrnuo se i na napade pojedinih medija na ravnateljicu Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu prof. dr. Alemku Markotić zbog sudjelovanja na tom misnom slavlju. Podsjetio je kako je dr. Markotić bila jedan od čitača koji su čitali molitve u Molitvi vjernika.

„Meni je drago bilo sudjelovanje svih u euharistijskom slavlju koje predslavio naš nadbiskup kardinal Josip Bozanić i koji je tom prigodom izrekao poticajnu riječ da i dalje budemo na tom putu opredjeljenje za Boga i čovjeka, na putu Alojzija Stepinca. Među navjestiteljima Božje riječi, uz đakona, na poseban način prepoznajemo našu sestru Jelenu Lončar, direktoricu Caritasa Zagrebačke nadbiskupije”.

„Caritas Zagrebačke nadbiskupije kroz svoje volontere, kroz svoju organizaciju, kroz sve nas dobre ljude koji pomažemo Caritasu da Caritas čini dobro učinio je velike stvari i za vrijeme ovoga potresa, ali ono što bih ja uvijek volio kod Caritasa istaknuti jest to da Caritas ne djeluje kao neka stvarnost koja će zabljesnuti, a zatim će se kamere ugasiti. Caritas Zagrebačke nadbiskupije kroz brojne svoje poduhvate djeluje svaki dan puta 24 sata. To je trajnožareća peć“, složio se mons. Koren s voditeljevom opaskom.

„To je baš zgodan pojam koji se može tu primijeniti. Zahvalni smo Caritasu za sve ono što čini za dobro onih koji su u potrebi. Nakon toga u našoj molitvi vjernika u tom euharistijskom slavlju sudjelovao je vatrogasac. Vatrogasac na poseban način simbolizira sve one tisuće vatrogasaca koji su odmah prve minute preskočili u pomoć na raznorazne načine kroz svoju spretnost, kroz svoje umijeće kako bi pomogli tamo gdje je potrebno, koji reagiraju onda kad je potrebno i tamo gdje je najpotrebnije. Zatim je među čitačima bilo dvoje mladih u narodnoj nošnji iz župe Markuševec stradaloj u potresu, te s. Zrinka Šestak iz družbe Sestara Naše Gospe koja je kao i neke druge redovničke zajednice na poseban način bila pogođena potresom. Bio je i bogoslov iz župe koja u ovome trenutku ima najviše bogoslova u Zagrebačkoj nabiskupiji, Filip Šešelj iz Župe Svetoga Nikole Tavelića u Kustošija“.

Gospođa Alemka Markotić zaslužuje posebnu zahvalnost, divljenje i poštovanje

„Zatim je među čitačima bilo i predstavnika mladih i predstavnika Župe Ivan Merz, a posebnu zahvalnost, divljenje i poštovanje zaslužuje gospođa Alemka Markotić koja kao žena, kao intelektualka, kao dama, kao znanstvenica…, mogao bih nabrajati još mnogo snažnih pojmova koji se vezuju upravo uz nju, zaslužuje našu zahvalnost divljenje i poštovanje“, rekao je.

Mons. Koren je u svom komentaru na medijske napade na gospođu Markotić istaknuo kako je ovih dana istraživao po društvenim mrežama te je uočio „jedan susret između bogatstva i siromaštva: bogatstva u ljudima koji su izgrađeni, koji su puni duha i siromaštva u onima koji ne razumiju ništa, a žele tumačiti i ono što uopće ne razumije“.

„I taj susret siromaštva i bogatstva upravo me na poseban način rastužio jer mi je bilo žao dok sam čitao odgovore koje su dali gospođa Alemka i predsjednik Stožera gospodin Božinović i predsjednik Vlade Republike Hrvatske gospodin Plenković, osjetio sam jednu obazrivost, kulturu i bogatstvo, dok s druge strane sam našao sve, ali nisam našao ni obazrivost ni kulturu ni bogatstvo duha koje nam je toliko potrebno i u ovim trenucima ponosan sam što kao Crkva i kao narod imamo baš takve osobe poput gospođe Alemke Markotić koje je na poseban način dala jedno svjedočanstvo kršćanske kulture i kršćanskoga dostojanstva u ovim trenucima ovakvoga zlonamjernoga pogleda na ono što čini ona i toliki drugi.“

U završnom dijelu razgovora vezanog uz ovogodišnju proslavu Stepinčeva mons. Koren je istaknuo potrebu da se bolje razumije povijesni kontekst u kojem je živio i djelovao blaženi Alojzije Stepinac te poruke koje nam blaženik ostavlja u trajni zalog.

Oni koji danas osporavaju blaženog Alojzija Stepinca ne vole ni Hrvatsku

„Da bismo mogli dobro razumjeti blaženog Alojzija Stepinca, njegov život i njegovo svjedočenje moramo razumjeti vrijeme u kojemu je živio. Ne možemo gledati ni samo 40.-tu ni samo 45.-tu, moramo gledati ono razdoblje nakon 1918. kad smo bili u sastavu svih onih država koje su svako malo mijenjale ime, pa sve do one diktature Kralja Aleksandra. Sve to je potrebno razumjeti da bi se mogao razumjeti Alojzije Stepinac.“

„One koji danas osporavaju blaženog Alojzija Stepinca možemo uglavnom svesti pod isti nazivnik, a taj je nazivnik da oni ne vole Hrvatsku, vole živjeti u Hrvatskoj, ali ne vole da je to zemlja koja ima ime Hrvatska, koja je Republika Hrvatska, koja je neovisna, koja je članica Europske unije i članica NATO pakta i to je njihovo pravo, nikoga ne možemo siliti da voli nešto što ne voli, ali to ne znači da mi nećemo razumjeti ono što je temelj hrvatske državnosti, a to je posvjedočio pred komunističkim sudom blaženi Alojzije Stepinac kada je rekao ako svaki narod ima pravo na svoju državu onda zašto bi se to pravo branilo jedino hrvatskom narodu. I drugo: u ljubavi prema hrvatskom narodu ne dam se ni od koga natkriliti.“

„I stoga Alojzije Stepinac je u temelju i našega karitativnoga djelovanja i našeg pastoralnoga rada i našega kulturnog djelovanja i našeg evangelizacijskog djelovanja, ali on je i u temelju slobodnog hrvatskog identiteta. Ima i onih koji nisu razumjeli riječi Ivana Pavla II. da su prošla vremena nacizma, fašizma i komunizma, koji nisu razumjeli da je komunizam zlo oni isto tako imaju problema s Alojzijem Stepincem.“

Samo onaj tko voli svoj narod može cijeniti i poštivati druge narode, a to je bio blaženi Stepinac

„Nema znaka jednakosti između antifašizma i komunizma i nama je danas potrebno upravo svjedočiti onu istinu koja je temelj naše stvarnosti, a to je istina da je Stepinac prepoznao bilo našega naroda i da se u ljubavi prema svom narodu nije da ni od koga natkriliti. Samo onaj tko voli svoj narod može cijeniti i poštivati druge narode i upravo to dostojanstvo, poštivanje prema svim ljudima snažno izriče Alojzije Stepinac. To je poruka koju mi svaki dan moramo sve više otkrivati i svjedočiti i ne dati da nas zavedu oni koji igraju neke mračne igre, koji šire maglu, koji zastiru istinu“, rekao je mons. Zlatko Koren na kraju razgovora.