Foto: Mihael Varenica // Izvanredno zasjedanje HBK
Zagreb (IKA)
Govor predsjednika Hrvatske biskupske konferencije zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše upućen na početku izvanrednog zasjedanja HBK, u utorak 21. siječnja 2025. donosimo u cijelosti.
Poštovana braćo u biskupstvu,
s velikom radošću i zahvalnošću Bogu pozdravljam vas na ovom izvanrednom plenarnom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije. Dobrodošli u Zagreb, grad koji čuva dragocjeno duhovno i povijesno nasljeđe naše Crkve. Vaša prisutnost na ovom zasjedanju svjedoči o zajedništvu koje smo pozvani živjeti i o predanosti koju ulažemo u vođenje povjerenih nam zajednica.
Nalazimo se usred Molitvene osmine za jedinstvo kršćana koja nas svake godine podsjeća na Isusovu molitvu: „Da svi budu jedno“ (Iv 17,21). Geslo ovogodišnje osmine „Vjeruješ li ovo?“ (Iv 11,26) poziva nas da obnovimo svoju vjeru u Krista koji je uskrsnuće i život (usp. Iv 11,25) te da s tom vjerom pristupimo i jedinstvu među kršćanima. Posebno značenje ovogodišnje molitvene osmine proizlazi iz obilježavanja 1700. obljetnice Prvog nicejskog sabora (325.–2025.), povijesnog trenutka kada je Crkva, nadahnuta Duhom Svetim, izrazila svoju vjeru u punini kroz Nicejsko vjerovanje.
Draga braćo u biskupstvu, prvi ekumenski sabor u Niceji ostaje trajno svjetlo za Crkvu. Nicejsko vjerovanje nije samo teološki tekst, već duboki izraz naše vjere u Trojedinoga Boga i utjelovljenog Sina, Isusa Krista. Ono nas podsjeća na ključnu ulogu biskupa u čuvanju pologa vjere. Kao pastiri i čuvari Božjeg naroda pozvani smo odlučno i s ljubavlju braniti ono što je predano Crkvi svjedočeći i poučavajući istine koje spašavaju. Ova obljetnica prilika je za nas da se iznova osvrnemo na svoje poslanje, da produbimo svoje razumijevanje vjere i hrabro kročimo u budućnost, neprestano utemeljeni na Kristu, Početniku i Dovršitelju naše vjere (usp. Heb 12,2).
U tom duhu, Sveta godina 2025., koju slavimo pod geslom „Hodočasnici nade“, nudi nam priliku da iznova otkrijemo kršćansku nadu kao snagu koja nas nosi u svakodnevnim izazovima. Jubilejska godina, kao znak milosnog vremena, poziva nas da se otvorimo Božjoj milosti, pomirimo se s njime i jedni s drugima te obnovimo nadu koja je ukorijenjena u Kristovu uskrsnuću. Poput hodočasnika i mi smo pozvani neprestano se vraćati izvoru naše vjere te u duhu molitve i zajedništva kročiti prema punom ostvarenju jedinstva koje nam Krist daruje. Neka nas ova godina ispuni nadom koja ne razočarava, jer je utemeljena na ljubavi Božjoj izlivenoj u naša srca po Duhu Svetome (usp. Rim 5,5).
Današnje zasjedanje pred nas stavlja nekoliko točaka koje zahtijevaju našu pozornost. Katolička karizmatska obnova plod je Duha Svetoga koji u Crkvi nastavlja djelovati na različite načine. Odobrenje Statuta Katoličke karizmatske obnove u Duhu Svetom Hrvatske bio bi važan korak u strukturiranju i osnaživanju ovog pokreta unutar naše mjesne Crkve kako bi on bio vjeran svojoj misiji evangelizacije i duhovne obnove u skladu s crkvenim naukom i načelima crkvenog zajedništva.
Dokument Dikasterija za Istočne Crkve naglašava važnost očuvanja obrednog identiteta Katoličke Crkve, što je u skladu s učenjima Drugog vatikanskog sabora. Tema biritualizma posebno je važna u kontekstu migracija vjernika istočnih obreda u zapadne zemlje gdje je potrebno omogućiti nastavak njihovog duhovnog života u skladu s njihovom liturgijskom tradicijom. Dokument ističe da biritualna rješenja moraju biti pastoralno opravdana, bez ugrožavanja obredne pripadnosti. Ovaj pristup potiče jedinstvo u različitosti, uz poštivanje posebnosti Istočnih Crkava.
Hrvatski Caritas predstavlja jedno od najsnažnijih svjedočanstava konkretne ljubavi Crkve prema potrebitima. Današnje razmatranje i razlučivanje pitanja povezanih sa statutom Hrvatskog Caritasa pruža priliku za dodatno jačanje ove važne ustanove te za prilagodbu njezina djelovanja izazovima i potrebama suvremenog društva.
Raduje me što ćemo večeras imati priliku prisustvovati predstavljanju dviju vrijednih knjiga koje na poseban način osvjetljavaju lik blaženoga Alojzija Stepinca. Kardinal Franjo Kuharić u svojoj knjizi „Poruke sa Stepinčeva groba“ donosi svjedočanstvo pastira čvrsto utemeljena na vjeri i moralnoj jasnoći, dok kardinal Josip Bozanić u knjizi „Alojzije Stepinac – Žrtva za budućnost“ produbljuje razumijevanje Stepinčeve uloge u povijesti Crkve i naroda. Obje knjige svjedoče o trajnoj aktualnosti Stepinčeva svetačkog lika i njegove poruke za naše vrijeme.
Neka Duh Sveti vodi naš rad i nadahne naše odluke kako bismo još vjernije služili Crkvi i narodu koji nam je povjeren. S povjerenjem u Gospodina započnimo ovo zasjedanje u bratskom duhu.
✠ Dražen Kutleša,
zagrebački nadbiskup i predsjednik HBK-a