Kardinal Bozanić srdačno je pozdravio sudionike misnoga slavlja kojim hrvatski biskupi završavaju svoj pohod Ad limina apostolorum. Pozdravio je okupljenu braću u episkopatu, svećenike, đakone i bogoslove, redovnice i redovnike, predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, članove Diplomatskog zbora, kao i predstavnike svijeta kulture i znanosti. U Crkvi je stalno prisutan vid Petrov i Marijin. Počeli smo misom na grobu sv. Petra, a sada u ovoj najstarijoj marijanskoj bazilici i crkvi svijeta želimo zahvaliti za milosti i Mariji se preporučiti u daljnjem životu. Molimo Gospodina da nam bude milostiv, kazao je kardinal.

U propovijedi je istaknuo povezanost hrvatskih vjernika s tom znamenitom rimskom bazilikom u koju su došli „zahvaliti Gospodinu, obnoviti svoju predanost i pouzdanje u njega. Zagovoru Blažene Djevice Marije ovdje posebno preporučujemo svoju biskupsku službu, našu Crkvu i hrvatsku domovinu“.

Napomenuo je kako je u središtu toga slavlja otajstvo Crkve promatrano u Presvetoj Bogorodici Mariji koja je slika i Majka Crkve. Blizina Boga, koji je pratio izabrani narod na njegovu putu i sada u Novom savezu zauvijek boravi s nama, omogućena je Marijinim slobodnim pristankom, koji je početak novih nebesa i nove zemlje. „Tako ova bazilika, upućujući nas prvenstveno na Spasiteljevo rođenje, obuhvaća sveukupnost odnosa između Boga i čovjeka, u novosti Križa i Kristova uskrsnuća“, istaknuo je kardinal.

Osvrnuvši se na čitanja istaknuo je obilježja Crkve koja se može nazvati „marijanskom“ – što podrazumijeva djelovanje Duha Svetoga, snagu ljubavi, radosnu nadu i novost života. Arkanđeo Gabrijel, govoreći Mariji o prijestolju Davidovu, naznačuje Kristovu povezanost s moći. No, ta moć ima dva prikaza prijestolja: jedno su jaslice, a drugo je križ, upozorio je kardinal Bozanić, dodajući da nam Bog predaje moć opraštanja i ljubavi. Anđeo pozdravlja Mariju poklikom: Raduj se! To je radost nade i pouzdanja – radost Crkve kada nastavlja razumijevati povijesne događaje i vrednuje ih mjerom vjere u Božju providnost. U našoj nutrini može pobijediti radost Božjega plana, vidljiva u brojnim primjerima na putu Crkve tijekom povijesti, poručio je kardinal.

Između brojnih poveznica koje su u povijesti spajale hrvatske vjernike i baziliku Sv. Marije Velike, kardinal je spomenuo da ona čuva spomen prvih dana studija u Rimu mladoga Alojzija Stepinca i slavlja njegove Mlade mise „na Isusovim jaslicama“. Stepinčeve riječi o tome prenosi župnik Josip Vraneković u svom Dnevniku o Stepinčevu životu u Krašiću. Povezanost između jaslica i križa vidljiva je i u Stepinčevoj svećeničkoj službi, nastavio je kardinal, istaknuvši: „Mi, hrvatski biskupi, u svome biskupskom zajedništvu, ponijeli smo ovamo i blaženoga Alojzija Stepinca. Osjećajući njegovu prisutnost, s njime molimo Gospodina da po zagovoru Blažene Djevice Marije čuva Crkvu Božju i posebno naš narod.“

Molimo za naše vjerničke zajednice, za svećenike, redovnike i redovnice, za obitelji, za djecu i mlade, za svećenička i redovnička zvanja, za roditelje, djedove i bake, za bolesne, za umiruće i preminule. Molimo za one koji žive u duhovnoj i materijalnoj bijedi, za ljude koji traže Boga, za sve koji su izloženi kušnji da moraju napustiti domovinu te kušnji gubljenja nade. Molimo za sve autoritete društva i hrvatske države, kako bi iz svjedočanstva blaženoga Alojzija Stepinca mogli ponovno otkriti važnost savjesti kao mjesta osluškivanja istine i dobra, mjesta odgovornosti pred Bogom, braćom i sestrama njima povjerenima u društvenom i civilnom životu, pozvao je kardinal.

Kao drugu poveznicu s hrvatskim narodom kardinal je istaknuo da ta bazilika čuva tragove svete braće Ćirila i Metoda, kojih se danas posebno spominju otkrivajući spomen-ploču, kao svjedočanstvo njihova posjeta papi Hadrijanu II. prije 1150 godina, kada su na oltar te bazilike položili liturgijske knjige pisane glagoljicom. Istaknuo je da liturgijske knjige na glagoljici, na staroslavenskom jeziku, kojima su se služile neke hrvatske biskupije, svjedoče našu snažnu povezanost s Crkvom Rima, s Petrovim nasljednikom i s rimskim obredom. Upozorio je da tu nije riječ o nekom posebnom obredu na hrvatskom području, nego suprotno onome što neki tvrde, o rimskoj liturgiji, odnosno rimskom obredu na staroslavenskom jeziku. Tijekom svoga prvog pohoda Hrvatskoj 1994. godine, sveti papa Ivan Pavao II., spominjući se u Zagrebu Svete Braće, slavenskih apostola, rekao je: „Njihovo je djelo ostavilo duboke tragove u liturgiji i jeziku nekih krajeva Hrvatske, u kojima se do pred nekoliko godina staroslavenskim jezikom slavila rimska liturgija“ (Zagreb, 11. rujna 1994).

Glagoljska baština je dragocjen pokazatelj činjenice da je u krilu Katoličke Crkve bila prisutna liturgija rimskoga obreda na narodnom jeziku. To je bilo od pomoći tijekom Drugoga vatikanskog koncila u odlukama razvijenima potom u liturgijskoj obnovi, koja je omogućila upotrebu narodnih jezika u rimskom obredu. Danas je to stvarnost u Crkvi, ali možemo reći da je za postizanje tog važnog koraka bila također značajna stoljetna hrvatska praksa. To nas i u sadašnjosti potiče, ne samo da vjerno gajimo liturgijsko slavlje nego i da promičemo jedinstvo vjere, konkretnost življenja, kao i odnos između vjere i kulture, istaknuo je kardinal Bozanić.

Tijekom posjeta „ad limina apostolorum“ bili smo u kući pape Franje. Zahvaljujući za iskazanu nam ljubav, ohrabrenje i blizinu, možemo reći da smo živjeli plodne dane milosti i crkvenog zajedništva. Na srcu su nam posebno velika zauzetost i nakane Petrova nasljednika, pape Franje. S ovog mjesta ih preporučujemo našoj nebeskoj Majci, istaknuo je kardinal i zaključio: „Vraćajući se u svoje biskupije, predajmo Bogu naše predstojeće susrete kako bi bili ispunjeni Kristovom novošću, snagom Duha Svetoga, Očevom radošću i nadom Presvete Bogorodice Marije, znajući da nas blaženi Alojzije Stepinac ujedinjuje i moli za nas.“

Hrvatski biskupi izmolili su „Pod obranu se tvoju utječemo” pred slikom Salus populi romani koja se čuva u bazilici Sv. Marije Velike. U misi su koncelebrirali i svećenici Papinskoga hrvatskoga zavoda sv. Jeronima na čelu s rektorom don Božom Radošem.

Nakon euharistijskog slavlja u krstionici bazilike predsjednik Hrvatskoga sabora Jandroković otkrio je ploču isklesanu na glagoljici te na hrvatskom i talijanskom jeziku na kojoj piše: „U ovoj papinskoj bazilici 868. godine papa Hadrijan II. odobrio je glagoljske liturgijske knjige koje su sveti Ćiril i Metod sa svojim učenicima donijeli u Rim. U Rimu su za naše svećenike glagoljaše tiskani misali i brevijari na glagoljici sve do XX. stoljeća. Zahvalan hrvatski narod.“

Prigodne riječi uputili su i nadsvećenik bazilike Sv. Marije Velike kardinal Stanislaw Rylko, veleposlanik RH pri Svetoj Stolici Neven Pelicarić, koji je i pročitao tekst ploče. Pokrovitelji postavljanja ploče su Hrvatski sabor i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.

Na kraju pohoda Ad limina hrvatskih biskupa svima, osobito Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jeronima, zahvalio je predsjednik HBK nadbiskup Želimir Puljić.