Mongolija je spremna zagrliti jednoga papu prvi put u svojoj povijesti, iščekivanje je veliko, rekao je kardinal Parolin, govoreći o entuzijazmu kojim se mala katolička zajednica te azijske zemlje sprema dočekati Svetog Oca. Na svom 43. apostolskom putovanju papa Franjo će od 1. do 4. rujna boraviti u Ulan Batoru, glavnom gradu Mongolije, zemlji pet puta većoj od Italije i s oko tri milijuna i tristo tisuća stanovnika, zemlji koja graniči s Rusijom i Kinom. Za razumijevanju putovanja važno je geslo „Zajedno se nadati“ jer, objasnio je kardinal Parolin, nada je toliko potrebna; nada koja nije prazno očekivanje, nego koja se temelji, barem za nas kršćane, na vjeri, odnosno na Božjoj prisutnosti u našoj povijesti.

Napomenuvši kako su velika očekivanja i Svetoga Oca i Mongolije koja prvi put dočekuje Petrova nasljednika u svojoj zemlji, kardinal je istaknuo da je Papin interes susresti se s tom zajednicom, brojčano malom, ali mladom, živom, fascinantnom zbog svoje posebne povijesti i sastava. Osim toga, bit će vrlo značajna međureligijska dimenzija, u zemlji koja ima veliku budističku tradiciju,  primijetio je kardinal.

Papina prisutnost – poticaj na putu vjere, nade i ljubavi

Ističući veliku važnost prisutnosti pape Franje za tu malu misijsku zajednicu koju čini oko 1500 katolika, kardinal je rekao da je opipljiv entuzijazam s kojim se katolici spremaju dočekati Svetoga Oca. Njegova se prisutnost očekuje kao potvrda i kao poticaj na putu kršćanskog života, na putu vjere, nade i ljubavi; ali i kao potvrda ispunjenja fascinantnog razdoblja misionarske inkulturacije,  napomenuo je te podsjetio kako je Crkva, nakon više stoljeća izbivanja, početkom 90-ih godina prošloga stoljeća, nakon mirne demokratske tranzicije zemlje, ponovno krenula praktički od nule.

Prvi misionari dolaze kao pioniri, uče jezik, počinju slaviti mise po kućama, osjećaju da pristup treba biti pristup milosrđa i grle lokalno stanovništvo kao svoje, napomenuo je. Tako nakon samo nekoliko desetljeća postoji katolička zajednica u doslovnom smislu riječi, tj. „univerzalna“ zajednica, koju čine lokalni članovi, ali i članovi iz raznih zemalja koji poniznošću, blagošću i osjećajem pripadnosti žele biti malo sjeme bratstva, dodao je kardinal Parolin.

Kardinal se potom osvrnuo na ekumenski i međureligijski susret koji će se održati u nedjelju 3. rujna te istaknuo kako su susreti s predstavnicima drugih religija uvijek usmjereni na izgradnju mira i bratstva, a znamo, istaknuo je, koliko je danas potreban upravo taj napor u svrhu izgradnje mira i bratstva. Papin posjet, dodao je, označava također važan trenutak susreta s budizmom, koji se u Mongoliji može pohvaliti vrlo značajnom prisutnošću i poviješću, obilježenima mudrom potragom za istinom, ali i velikom patnjom pretrpljenom u prošlosti.

Papina prisutnost – poziv na mir

Mongolsko društvo, osim toga, nedvojbeno prolazi kroz poticajno povijesno razdoblje, gdje mudrost, dobro ukorijenjena u ljudima, treba spojiti tradiciju i modernost, ne gubeći pritom svoje korijene i promičući razvoj svih, primijetio je državni tajnik te dodao da će Papa svakako biti pozoran i na te vidike.

Osim eventualnih izričitih poziva na mir koje će Papa uputiti tijekom putovanja, kardinal Parolin je istaknuo kako je sama Papina prisutnost u Mongoliji poziv na mir i to zbog značajnog mjesta koje ta zemlja zauzima u velikom azijskom kontekstu, objasnio je. Taj posjet nosi sa sobom poziv na poštovanje svake zemlje, bez obzira je li ona velika ili mala, na poštovanje međunarodnoga prava, na odricanje od načela sile za rješavanje sporova, na izgradnju odnosa suradnje, solidarnosti i bratstva među susjedima i sa svim zemljama u svijetu.

Što se pak tiče Kine, Papin je državni tajnik rekao da je svima poznat interes pape Franje za Kinu. U srcu Svetoga Oca postoji velika želja za putovanjem u Narodnu Republiku Kinu, rekao je. Potpuno razumljiva želja koju je već nekoliko puta javno očitovao, da otputuje u tu plemenitu zemlju kako bi posjetio katoličku zajednicu i ohrabrio ju na putu vjere i jedinstva, ali i kako bi se susreo političkim vlastima s kojima je Sveta Stolica odavno uspostavila dijalog, u pouzdanju da će se, unatoč teškoćama i preprekama na tom putu, upravo zbog tog puta dijaloga i susreta, a ne puta ideološkoga suprotstavljanja, moći postići plodovi dobra za sve.

Dijeleći očekivanja Svetoga Oca, kardinal Parolin je na kraju istaknuo kako su apostolska putovanja pape, Petrova nasljednika, vrlo značajna i djelotvorna u privlačenju pozornosti cijele Crkve na određene zajednice koje ju čine i koje su, kao u slučaju Mongolije, brojčano male te slijedom toga možda nisu uvijek dovoljno poznate i cijenjene. Rekao bih da su one pomalo kao prve kršćanske zajednice kojima se trebamo nadahnjivati. Vjerujem da će se to dogoditi i ovom prilikom, i za to vam jamčim svoje molitve, rekao je na kraju Papin državni tajnik kardinal Pietro Parolin, a izvijestio je Vatican News u četvrtak 31. kolovoza.