S jedne strane žalost zbog stanja na Bliskom istoku – zbog talaca koji su još uvijek u rukama Hamasa i civila u Gazi, počevši od vrlo male kršćanske zajednice – te zbog Ukrajine u kojoj se nastavlja vrlo krvavi rat. S druge strane nada zbog ponekog koraka naprijed, poput jučerašnjega susreta američkoga predsjednika Bidena i kineskoga Xija Jinpinga, ili pak mogućnosti sazivanja „nove Helsinške konferencije“. Osjećaji su koje je istaknuo državni tajnik kardinal Pietro Parolin, odgovarajući na pitanja novinara na margini događaja kojemu je u središtu bilo zlostavljanje maloljetnika, a koji je u Talijanskom veleposlanstvu pri Svetoj Stolici organizirao talijanski Plavi telefon.

Osuda ratnih djelovanja

Novinarska su pitanja odmah bila usredotočena na situaciju na Bliskom istoku. Kardinal je istaknuo da je zabrinutost i dalje vrlo velika te osudio ratno djelovanje na bolnicama. Poštovanje bolnica i bogoštovnih mjesta temeljni je vidik međunarodnoga humanitarnog prava. Nema nikakvoga razloga da se bolnice rabe za bilo kakve ratne akcije, istaknuo je kardinal Parolin.

Oslobađanje talaca i prekid vatre

Državni je tajnik potom izrazio nadu da će se postići oslobođenje izraelskih muškaraca, ženā i djece koji su još uvijek u rukama Hamasa. Vjerujemo da je oslobađanje talaca jedna od temeljnih točaka za rješenje sadašnjeg problema. Druga je bitna točka – istaknuo je – prekid vatre te dostava pomoći i zbrinjavanje ranjenih.

Zabrinutost za kršćansku zajednicu u Gazi

Kardinal je izrazio veliku zabrinutost za kršćansku zajednicu u Gazi koja je vrlo mala; čini ju 150 osoba koje su se sklonile u ograđenom prostoru crkve, gdje je već bilo mnogo drugih ljudi.

Ta se zabrinutost odnosi i na druge, jer srce Crkve ne može se zatvoriti prema drugima, rekao je kardinal ističući otvorenost tih prostora za one koji su se željeli njima koristiti te potaknuo na pozornost i brigu o svima. Bol nas povezuje, pred bolom nema nikakve razlike, dodao je kardinal Parolin.

Mogući egzodus kršćana

Problem je također mogućnost da sukob koji je u tijeku pridonese nastavku, a možda i povećanju egzodusa kršćana, što je dramatična stvarnost u Svetoj zemlji i na cijelom Bliskom istoku, na kojemu su sukobi uvijek bili jedan od temeljnih razloga egzodusa kršćana, nasiljem potaknutih da odu kako bi drugdje potražili sigurnost i mir, primijetio je kardinal te dodao da se u međuvremenu nastavljaju diplomatski pokušaji.

U Ukrajini mali izgledi za rješenje

Što se pak tiče Ukrajine, o kojoj se – kako su primijetili novinari – govori sve manje, kardinal je rekao da to ovisi upravo o njima. Vi obraćate pozornost na jedno, a ne na drugo. Naprotiv, svi bi ti sukobi trebali biti prisutni, posebno onaj u Ukrajini jer je to vrlo krvav sukob. Državni je tajnik kazao da je zaprepašten i vrlo ožalošćen zbog svih gubitaka zabilježenih na obje strane. Ni u Ukrajini se ne vide veliki izgledi za rješenje – istaknuo je – ali i tamo treba pronaći izlaz iz te tragedije.

Susret između SAD-a i Kine

Kardinal Parolin je izrazio nadu – koju je već nekoliko puta očitovao i papa Franjo – u održavanje „nove Helsinške konferencije”, nakon one održane 1975. godine kojom je ublažen Hladni rat. Pozitivan je signal došao jučerašnjim susretom američkoga predsjednika Bidena i kineskoga Xija Jinpinga u San Franciscu – rekao je te napomenuo – To je sigurno korak naprijed u odnosima između Sjedinjenih Američkih Država i Kine. Čini mi se da je to napredak u situaciji opće napetosti.

Nova međunarodna konferencija

Naravno – primijetio je državni tajnik – kad bi kod svih postojala volja doista bi se mogla sazvati međunarodna konferencija na kojoj bi se oživio duh Helsinkija. Međutim, najprije valja ponovno uspostaviti barem malo međusobnoga povjerenja, koje danas također nedostaje. Ne prihvaćamo jedni druge, sumnjičavi smo ili čak neprijateljski raspoloženi… Helsinška je konferencija proizišla upravo iz uvjerenja da zajedno možemo nešto učiniti, da se može postići neki napredak, rekao je kardinal koji je s tog gledišta optimist. Uvijek govorimo o negativnim stvarima, mnogo, previše, ali postoji poneki znak nade. Nadamo se da će oni ojačati, rekao je na kraju kardinal Parolin, a prenosi Vatican News.