Istaknuo je kako rat, koji već treću godinu razara Pojas Gaze, svakodnevno odnosi desetke, ponekad i stotine života, od kojih su mnogi djeca čiji je jedini “zločin” to što su ondje rođeni.

Kardinal Parolin podsjetio je da je Sveta Stolica odmah nakon napada 7. listopada 2023. godine osudila „nehuman i neobranjiv teroristički čin“ te zatražila oslobađanje talaca.

„Dvije godine kasnije ne smijemo zaboraviti one koji su još uvijek zatočeni ili poginuli. Svakodnevno molimo za njihove obitelji“, rekao je Parolin, zahvalivši papi Lavu XIV. što nastavlja apele svojega prethodnika, pape Franje, za mir i oslobađanje zarobljenih.

Govoreći o teškoj situaciji u Gazi, kardinal je poručio:
“Obrana mora biti razmjerna, rat ne može opravdati svoditi ljudska bića na kolateralnu štetu. Potrebno je vratiti razum, napustiti slijepu logiku mržnje i osvete i odbaciti nasilje kao rješenje“, naglasio je.

Kardinal Parolin osvrnuo se i na porast antisemitizma, koji je nazvao „rakom koji treba iskorijeniti“. Upozorio je na opasnost od pojednostavljenih narativa i lažnih vijesti koje pridonose širenju mržnje.
„Ni jedan Židov ne smije biti napadnut jer je Židov, niti Palestinac jer je Palestinac. Lanac mržnje može proizvesti samo novu spiralu nasilja i patnje“, upozorio je.

Govoreći o odgovornosti međunarodne zajednice, državni tajnik Svete Stolice izrazio je zabrinutost zbog pasivnosti zemalja koje bi mogle utjecati na prekid sukoba.

„Nije dovoljno reći da je ono što se događa neprihvatljivo, a zatim dopustiti da se nastavi. Oni koji imaju moć djelovati, moraju učiniti više da zaustave pokolj“, poručio je. Podsjetio je i na apel pape Lava XIV. od 20. srpnja, kojim je pozvao na poštovanje humanitarnog prava, zaštitu civila te zabranu kolektivnog kažnjavanja i prisilnog raseljavanja.

Kardinal Parolin pozdravio je svaki mirovni prijedlog koji uključuje palestinski narod u odluke o vlastitoj budućnosti, naglasivši da Sveta Stolica i dalje podupire rješenje dviju država. „To je put koji Sveta Stolica zagovara od početka – Izrael i Palestina, dvije države koje mogu živjeti jedna pokraj druge u miru i sigurnosti“, rekao je.

Podsjetio je da je Sveta Stolica službeno priznala državu Palestinu prije deset godina, sklapanjem Općeg sporazuma između Svete Stolice i države Palestine. U preambuli toga međunarodnog ugovora potpuno se podupire pravedno, cjelovito i mirno rješenje palestinskog pitanja u svim njegovim aspektima, u skladu s međunarodnim pravom i relevantnim rezolucijama Ujedinjenih naroda.

Istodobno se podupire palestinska država koja je neovisna, suverena, demokratska i održiva, obuhvaćajući Zapadnu obalu, istočni Jeruzalem i Gazu. Taj ugovor predviđa državu koja nije suprotstavljena drugima, nego je sposobna živjeti sa svojim susjedima u miru i sigurnosti.

„Raduje nas što su mnoge zemlje svijeta priznale državu Palestinu“, dodao je kardinal Parolin.

Osvrnuo se i na tešku situaciju kršćanske zajednice u Svetoj Zemlji, osobito u Gazi.
„Kršćani u Gazi dijele sudbinu palestinskog naroda, ostaju i svakodnevno mole za mir unatoč progonima i patnji“, kazao je. Zahvalio je svima koji pomažu, osobito Latinskom jeruzalemskom patrijarhatu i Caritasu, u osiguravanju humanitarne pomoći i skrbi za ranjene.

Na kraju je kardinal Parolin podsjetio da kršćanska vjera ne može biti odvojena od djelovanja te istaknuo važnost molitve i konkretne zauzetosti za mir:
„Ja sam krštenik, vjernik, svećenik: za mene je neprestana molitva pred Bogom – da nam pomogne, da intervenira i podupre napore ljudi dobre volje – nužna, svakodnevna i temeljna. Papa Lav nas je ponovno pozvao da 11. listopada molimo krunicu za mir. Ali želim naglasiti da kršćanska vjera, ako nije utjelovljena, nije vjera. Slijedimo Boga koji je postao čovjekom, koji je uzeo naše čovještvo i pokazao da ne možemo biti ravnodušni prema onome što se događa oko nas, pa ni prema onome što je daleko“.

Kardinal je dodao da molitva nikada nije dovoljna, ali ni sama akcija, ako nije nadahnuta vjerom i ljubavlju:
„Molitva mora rađati djelovanje, svjedočanstvo i konkretne izbore – čak i ako to znači riskirati ili izgledati neprikladno. Postoji tiha većina, uključujući mnoge mlade, koja odbija pomiriti se s nehumanosti. I oni su pozvani moliti. Smatram duboko pogrešnim misliti da je uloga kršćana samo zatvaranje u sakristije. Naša vjera mora postati djelatna – u svjedočanstvu, zauzimanju i djelima ljubavi“, kazao je državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin za Vatican News.