Kardinal Ravasi: Dijalog je korijen i naslijeđe svih vjera

To je prostor za upoznavanje s inicijativama njegova dikasterija za širenje sadržaja Dokumenta o ljudskom bratstvu koji su 4. veljače 2019. godine u Abu Dhabiju potpisali papa Franjo i veliki imam Al-Azhara Ahmad Al-Tayyib.

Paviljon Svete Stolice u Dubaiju osmišljen je kao put kako bi posjetitelji mogli doživjeti što znače bratstvo, prijateljstvo, dijalog, susret i snaga razmjene među kulturama. U petak 4. veljače u tom velikom “Paviljonu održivosti” održat će se glavna proslava II. međunarodnog dana ljudskog bratstva, na treću obljetnicu potpisivanja dokumenta. Polazna točka izložbe, koju su dizajnirali zamjenik povjerenika Paviljona i voditelj Odjela za znanost i vjeru Papinskog vijeća za kulturu Tomasz Trafny i arhitekt Giuseppe Di Nicola, je susret svetog Franje Asiškog i sultana Malika Al-Kāmila iz 1219. godine, a u središtu izložbe je susret pape Franje s velikim imamom Al-Azhara 2019. godine u Abu Dhabiju, gdje su potpisali Dokument o ljudskom bratstvu.

Kardinal Ravasi u razgovoru s Alessandrom di Bussolom velikim svjetskim religijama ističe put povratka njihovom važnom naslijeđu, koje je zajedničko i u isto vrijeme različito. Riječ je o dijalogu između religija, “za veći utjecaj u suvremenom društvu”, kako bi se zaustavio kulturni i moralni pad planeta. Kardinal Ravasi istaknuo je da je u Paviljonu izložen i program velike knjižnice i sveučilišta nastalog u 9. stoljeću u Bagdadu s arapskim tekstom, koji predstavlja napor tadašnje kulture da islamskom svijetu ustupi znanja drugih naroda i kultura. To je uistinu amblematsko svjedočanstvo ovog kulturnog, kao i religijskog dijaloga. Poseban je i latinski prijevod jedne arapske rasprave o matematici, u kojoj je tekst Leonarda Fibonaccija, njegova poznatog niza brojeva, po kojemu je Zapad naučio takozvane arapske brojeve. To je način da se i vizualno cijeni bogatstvo kulturnih razmjena, istaknuo je kardinal.

Na pitanje kako svjetske religije mogu konkretno djelovati protiv kulturnog i moralnog pada svijeta, na što u Dokumentu o ljudskom bratstvu apeliraju Papa i veliki imam, kardinal je naveo dva načina. Gotovo centripetalni način je ponovno se vraćati njihovoj velikoj baštini. Filozofska, medicinska, pa i znanstvena, ali i književna ostavština Istoka u prošlim stoljećima stigla je na Zapad, svaka sa svojom vizijom. Do te mjere da je Toma Akvinski, naprimjer, imao priliku bolje upoznati Aristotela kroz doprinos Averroesa, muslimanskog filozofa. U tom svjetlu, prvi veliki pokret je povratak velikom zajedničkom naslijeđu ili također različitim nasljeđima koje imamo, a koja su vrlo plodna, istaknuo je kardinal.

Drugi je pokret gotovo centrifugalan, odnosno doći u sadašnjost, identificirati temeljne putove kao što su oni navedeni u Dokumentu o ljudskom bratstvu, za dijalog i veći utjecaj unutar suvremenog društva. Razmislimo samo o tome što znači međureligijski dijalog, mir, bratstvo, ali i autentična tolerancija koja nije samo vanjska nego i susret, pozvao je kardinal.

Na pitanje što Papinsko vijeće za kulturu čini da se, prema Papinoj želji, Dokument o ljudskom bratstvu što je više moguće širi i proučava, kardinal Ravasi istaknuo je da smatraju da se to može učiniti upravo i kroz kulturnu stranu, dok se Papinsko vijeće za međureligijski dijalog više bavi isključivo religijskim poveznicama. “Mislimo da možemo stvoriti, na primjer, svojevrsno ‘Dvorište pogana’ koje će biti posvećeno temi tišine, koja je karakteristična ne samo za svijet arapske meditacije, već i za drevnu budističku tradiciju, pa će dijalog biti vrlo širok. Također namjeravamo unaprijediti tu znanstvenu dimenziju, prije svega uzimajući u obzir – također kroz sastanke koje imamo s predstavnicima muslimanske kulture općenito – kulture arapskih zemalja na temu antropologije. To je jedno od najosjetljivijih pitanja, koje ovih dana neprestano stimulira umjetna inteligencija. Tema je to koja na neki način čini da eksplodiraju određene kategorije koje su kodificirane, koje stoga moraju biti prepisane uzimajući u obzir tu veliku evoluciju koju predstavlja znanost. A znanstveni dijalog, kakav je bio u prošlosti, još uvijek može biti jedan od povlaštenih načina za susret različitosti, u zajedničkoj težnji prema viziji koja je duboko humanistička i ljudska”, istaknuo je kardinal Ravasi.

Na II. međunarodni dan ljudskoga bratstva na Expou, na kojem je organiziran bogati sadržaj, bit će 4. veljače prikazana i kratka video-poruka s papom Franjom i velikim imamom Al-Tayyebom. U Dubaiju boravi predsjednik Papinskoga vijeća za međureligijski dijalog kardinal Ayuso Guixot.