U propovijedi je kardinal Puljić vjernicima poručio kako je Bog koji je svemoćan, koji je sama ljubav koja se želi darivati, upravo iz te ljubavi stvorio čovjeka i dao mu da s njime surađuje u toj ljubavi. Iako je Zli zatrovao odnos čovjeka i Boga, odnos čovjeka i čovjeka, odnos čovjeka i prirode, Bog želi obnoviti taj odnos i ponovno vratiti dostojanstvo koje je grijeh uništio i zato je odlučio poslati Sina Božjeg te je to učinio na čudesan način – rođenjem od Blažene Djevice Marije. Upravo je Marijino majčinstvo snažno obilježilo sav kršćanski svijet, a posebno povijest našeg naroda.

Kardinal Puljić istaknuo je kako i sami pjesnici kažu da je majka nešto tako divno da je i sam Bog htio imati majku. „Zato je Blaženu Djevicu Mariju pripremio da ona postane njemu majka, da rodi Isusa Krista, koji je Bog i čovjek. Međutim, često ljudi ne mogu dokučiti kako Bog može biti i čovjek, pa se od prvih vremena dvojilo kako može Marija roditi i Boga i čovjeka. Zato se na Efeškom saboru već definirao stav Crkve da je Marija Majka Božja jer je Isus Krist i Bog i čovjek“, objasnio je kardinal Puljić. U vremenu kada su kršćani dobili slobodu, a poslije sabora u Efezu, u Rimu je izgrađena i posvećena prva crkva posvećena Blaženoj Djevici Mariji – bazilika Svete Marije Velike čija se obljetnica posvećenja slavi upravo 5. kolovoza. „Odmah od prvih kršćanskih vremena Marija je zauzela ono mjesto koje joj je Bog dao – po njoj je došao k nama i čovjek ide Bogu po Marija. Marija je posrednica“, dodao je kardinal Puljić. Kasnije je nastala i legenda kako je upravo na tom mjestu gdje je izgrađena bazilika Svete Marije Velike, padao snijeg u kolovozu te otuda dolazi naslov Gospa Snježna.

„Sve do danas Gospa je uvijek imala tu prevažnu ulogu koju je Bog dao i zato u kršćanskom svijetu, a i u našem hrvatskom mentalitetu, skoro nema crkve bez Gospina kipa i obitelji bez Gospina lika u kući. Kada sam bio župnik, sjećam se kako su majke, kada bi rodile, došle na blagoslov i donosile svoju djecu u crkvu pred Gospin kip ili sliku te su u Mariji gledale svoje majčinstvo. U našoj povijesti je bitnu ulogu odigrala ta pobožnost Mariji, najprije da sačuvamo vjeru te da ustrajemo u teškoćama i krizama. Marija se nije slučajno pojavila na Isusovom križnom putu, nego da ohrabri i osnaži, takva je Marija i takva je majka. Upravo je ta uloga bila važna u povijesti našeg naroda“, istaknuo je kardinal Puljić.

Dodao je i kako jedan narod ima budućnost kada zna cijeniti dostojanstvo majčinstva, što ne znači da očinstvo nije jednako važno. U tome gledamo kako je Bog dao divan dar da majka bude s ocem suradnica u rađanju djece te će upravo narod preživjeti ukoliko bude znao vrednovati život, time zapravo čuvamo domovinu. „Prevažno je vratiti svijest hrvatskom narodu da to što je kroz povijest njegovao pobožnost Mariji, da je tako sačuvao svetost braka, svetost obitelji, svetost života. Prevažno je vratiti svijest svetoga“, rekao je kardinal Puljić.

Gvardijan samostana fra Ilija Stipić na kraju je napomenuo i da se na taj dan slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan branitelja i dan grada Cavtata. Zahvalio je kardinalu Puljiću na odazivu da predvodi slavlje Gospe od Snijega. Uz kardinala Puljića, koncelebrirali su don Fabijan Štedul, osobni tajnik i bilježnik kardinala Puljića, don Zdenko Spajić, rektor Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa, don Mato Karamatić, dekan Konavoskog dekanata i župnik Župe sv. Nikole u Cavtatu, fra Drago Ljevar, župni vikar Župe Velike Gospe iz Rožata i fra Ilija Stipić, gvardijan samostana Gospe od Snijega uz asistenciju bogoslova iz Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa.

Jutarnje mise u samostanu predvodio je don Marin Marić, župnik iz Pridvorja i Dubravke. Vjernici su se mogli za proslavu pripremiti kroz trodnevnicu koja se održavala od 2. do 4. kolovoza.