Klimatske promjene i ruralna neizvjesnost

Svjetski čelnici traže hitna i inovativna ulaganja kako bi se ruralnim zajednicama najsiromašnijih zemalja na svijetu pomoglo prilagoditi se klimatskim promjenama. Zaključak je to proizišao na godišnjem sastanku Vijeća guvernera u Rimu na kojemu je proteklog tjedna sudjelovalo 177 zemalja članica Međunarodnoga fonda Ujedinjenih naroda za poljoprivredni razvoj (IFAD). Ne može proći nezapažena ranjivost malih poljoprivrednika u odnosu na teške vremenske prilike, kao što su oluje koje su posljednjih tjedana opustošile Madagaskar, a u kojima je poginulo više od 120 osoba i uništeno više od 176.000 hektara zemlje.

Mali su proizvođači teško pogođeni krizom koju nisu prouzročili, ali ipak primaju samo 1,7% financijskih sredstava namijenjenih za klimu, upozorio je predsjednik IFAD-a Gilbert F Houngbo, ističući da je srž problema nepravednost.

Na posljedice pandemije i na utjecaj klimatskih promjena osvrnula se Romina Cavatassi, stručnjakinja za razvoj i prirodne resurse Međunarodnoga fonda Ujedinjenih naroda za poljoprivredni razvoj, te istaknula nepravdu jer ljudi koji proizvode trećinu ukupne hrane u svijetu, primaju samo šest centā za svaki dolar proizvoda koji proizvedu. Bez veće pravednosti nema održivosti ili otpornosti, smatra Cavatassi. Poljoprivreda zapošljava dvije trećine stanovništva subsaharske Afrike i čini gotovo trećinu bruto domaćeg proizvoda.

Unatoč tomu mali seoski proizvođači nedovoljno su financirani, a to su još više nakon pandemije, primijetila je te objasnila da se ranjivost poljoprivrednika u ekstremnim klimatskim prilikama ne može zanemariti. Iskorjenjivanje ruralnoga siromaštva zahtijeva radikalno nov pristup kako bi se uspostavila ruralna otpornost. Stvar je u tomu da, budući da su neke od zemalja najranjivije na svijetu, male države zahtijevaju posebnu pozornost, brzi pristup resursima i rješenja po mjeri. Za brojna je rješenja potreban pristup financiranju koje bi trebalo biti uključivo, upozorila je Cavatassi.

Podsjetila je da se u 2020. godini glad u svijetu povećala i to uglavnom zbog klimatskih promjena i siromaštva, kao i zbog utjecaja pandemije bolesti COVID-19. Jedna od deset osoba u svijetu danas trpi zbog gladi. Naravno da to utječe na neravnotežu na globalnoj razini, zaključia je Cavatassi.