Hrvatski biskupi su na 64. zasjedanju, između ostaloga, razgovarali o:

• financijskom izvješću za 2021. godinu,
• novom uređenju pravilnika o financijskom sustavu Crkve u Republici Hrvatskoj,
• „Crkvi u Hrvatskoj na sinodskom putu“,
• motupropriju „Antiquum ministerium“ kojim je papa Franjo prošle godine ustanovio službu katehista,
• dokumentu „Poticaji i smjernice za zauzetije ekumensko djelovanje“,
• izradi nacionalnog dokumenta o odgoju i obrazovanju budućih svećenika,
• Nacionalnom susretu hrvatskih katoličkih obitelji u Ludbregu i Susretu hrvatske katoličke mladeži u Bjelovaru, koji će biti održani ove godine,
• posjetu državnog tajnika Svete Stolice kardinala Pietra Parolina Hrvatskoj,
• nekim aktualnim pitanjima Hrvatske katoličke mreže, među kojima je modernizacija mreže odašiljača Hrvatskog katoličkog radija,
• nekim mandatima u tijelima HBK, te su za novog ravnatelja Hrvatskog Caritasa izabrali fra Tomislava Glavnika.

POMOĆ ZA UKRAJINU

„Ovo je vrijeme osobito izazovno za Crkvu, za Caritas. Caritas ima dužnosti poslanje od Crkve da odgovori na potrebe ljudi koji su u potrebi, kako onih zahvaćenih ratom tako i onih koji su zahvaćeni raznim katastrofama. Caritas ima dužnost voditi brigu i o ugroženim skupinama u našem društvu. Zato je važno da Caritas dobro djeluje“, istaknuo je predsjednik Hrvatskog Caritasa mons. Radoš.

Izvijestio je da se Hrvatski Caritas odmah uključio u pomoć Ukrajini nakon početka agresije prije dva mjeseca. Najprije je preko Caritasa Internationalis novčanim sredstvima pomogao grkokatoličkom Caritasu Ukrajine te rimokatoličkom Caritas–Spesu Ukrajine.

Također su nastojali animirati i uključiti javnost u humanitarnu akciju „Pomoć za Ukrajinu“. Pozivima na broj donacijskog telefona 060 9010 (cijena po pozivu 6.25 kn, PDV uključen), online uplatama na www.caritas.hr (žurne akcije u svijetu – Ukrajina) i uplatama na žiro račun Hrvatskog Caritasa (kod Privredne banke Zagreb d.d.; IBAN: HR3823400091511177677; SWIFT/BIC: PBZGHR2X; svrha uplate: pomoć Ukrajini) dosad je prikupljeno 5 milijuna i 200 tisuća kuna.

Mons. Radoš rekao je da je u Ukrajinu otišlo 13 tegljača s humanitarnom pomoći koja se šalje ciljano i točno se zna komu ide. Najnovija pošiljka 28. travnja namijenjena je potrebitima u Kijevu koji nemaju struje ni vode. Na taj način distribuira se i pomoć koju su prikupili biskupijski Caritasi.

Biskupije su se isto tako angažirale u prihvaćanju izbjeglica, otvarajući objekte za njihovo smještanje. Naveo je primjer Varaždinske biskupije koja je za tu svrhu otvorila 12 kuća sa 120 ležajeva. Biskupije pritom surađuju s humanitarnim udrugama, mjesnim vlastima i ljudima dobre volje.

Predsjednik Hrvatskog Caritasa zahvalio je svima koji su na bilo koji način pomogli.

Biskup Škvorčević dodao je da je pomoć dosad bila velikodušna iako većinom dolazi od siromašnijih ljudi. Međutim, iako već nose težinu vlastitih životnih situacija, imaju više osjetljivosti za nevoljne od boljestojećih, naglasio je.

Istaknuo je i da HBK nastoji izbjeglicama pomoći na cjelovit način te im uz materijalnu pružiti i duhovnu pomoć. To je lakše prema grkokatolicima kojima pastoralnu skrb pruža Križevačka eparhija. Kako su Ukrajinci većinom pravoslavci, za brigu o izbjeglicama pravoslavne konfesije potrebna je ekumenska suradnja.

4. NACIONALNI SUSRET HRVATSKIH KATOLIČKIH OBITELJI

Varaždinski biskup Radoš najavio je predstojeći susret hrvatskih katoličkih obitelji koji će biti održan 21. i 22. svibnja u Svetištu Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu.

Geslo susreta je „Od koljena do koljena dobrota je tvoja (usp. Lk 1, 50)“, a u središtu teme bit će djedovi i bake.

Mons. Radoš istaknuo je da su svi dobrodošli. „Želimo se zajedno pomoliti, osjetiti da smo jedna obitelj koja se rađa iz Isusove rane, njegovoga boka, snagom Duha koji nas povezuje. Želimo disati Kristovim plućima, njegovim Duhom, i želimo da kroz nas teče njegova krv, a to je krv ljubavi. Dođite da se zajedno pomolimo. Ponesimo blagoslov u svoje kuće, u svoje obitelji“, pozvao je.

„POTICAJI I SMJERNICE ZA ZAUZETIJE EKUMENSKO DJELOVANJE“

Predsjednik Vijeća HBK za ekumenizam i dijalog mons. Škvorčević predstavio je zatim dokument HBK „Poticaji i smjernice za zauzetije ekumensko djelovanje“.

Rekao je da HBK dosad nije imala službeni dokument o ekumenizmu. Naime, nakon „Pastirskog poziva na oživljavanje ekumenskog duha i nastojanja“ koji su biskupi Jugoslavije uputili vjernicima 1974. godine, hrvatski biskupi su se u novim okolnostima nakon osamostaljenja Republike Hrvatske i Domovinskog rata željeli obratiti vjernicima o tom važnom pitanju.

Pojavila su se i druga pitanja na području ekumenizma te novi dokumenti na razini sveopće Crkve te ih je bilo potrebno implementirati u jedan novi dokument, pojasnio je biskup Škvorčević.

Novi dokument objavljen je u izdanju Kršćanske sadašnjosti (D-192), nakon što su ga biskupi odobrili na izvanrednom zasjedanju u siječnju 2022. Dokument će također u cijelosti biti objavljen na mrežnim stranicama HBK.

SURADNJA CRKVE I REPUBLIKE HRVATSKE NA PODRUČJU ŠKOLSTVA

Državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin posjetit će Hrvatsku od 10. do 12. svibnja 2022., u povodu obilježavanja 25. obljetnice ratifikacije triju Ugovora između Svete Stolice i RH (9. travnja 1997.) i 30. obljetnice priznanja Hrvatske od strane Svete Stolice (13. siječnja 1992.).

Stoga se biskup Škvorčević, na upit novinara, kao predsjednik Vijeća HBK za katolički odgoj i obrazovanje, osvrnuo na provođenje Ugovora o suradnji na području odgoja i kulture između Svete Stolice i RH iz 1996. Podsjetio je da je provedbeni ugovor o tom području donesen tek 2011. godine, a do tada su se neke stvari već uhodale u praksi. Kako su škole i sve drugo na što se Ugovor odnosi živi organizmi potrebno je pratiti i usklađivati ono što se događa s onim što je ugovoreno, imajući na umu svrhu radi koje je nešto ugovoreno, napomenuo je.

Kao primjer naveo je katoličke škole. Kada je Ugovor potpisan, u Hrvatskoj su djelovale samo katoličke gimnazije. U međuvremenu su osnovane nove katoličke osnovne škole. Kako prema Ustavu RH svi imaju pravo na besplatno osnovno obrazovanje, roditelji kojima su djeca upisana u katoličke osnovne škole su po tom pitanju diskriminirani iako plaćaju porez kao i oni čija su djeca upisana u javne škole.

Rekao je da će se također raditi na izmjeni i dorađivanju kurikula katoličkih škola koje zasad imaju kurikule javnih škola. Ustvrdio je da nema poteškoća u funkcioniranju katoličkih škola u Hrvatskoj, ali je taj sustav potrebno dorađivati jer je Crkva u tomu još uvijek mlada – prva katolička osnovna škola osnovana je 2011. godine.

PRAVILNIK O FINANCIJSKOM SUSTAVU CRKVE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Također na upit novinara, biskup Škvorčević pojasnio je i zašto je potrebno uređenje pravilnika o financijskom sustavu. Napomenuo je da pravilnik nije mijenjan više od 20 godina. Stoga je razmotreno treba li s obzirom na nagrade na koje svećenici imaju pravo te na druge obveze koje se financiraju iz zajedničke blagajne napraviti neke izmjene. Biskupi su na zasjedanju dali nekoliko prijedloga koji će biti dorađeni do sljedećeg zasjedanja HBK.

Napomenuo je i da je financijsko izvješće za 2021. godinu koje je HBK podnijela Ministarstvu financija na zahtjev dostupno svima.